Apple i Jobs - od nagrižene jabuke do svjetskog vrha

Kada je u prošlu srijedu Steve Jobs podnio ostavku na poziciju glavnog izvršnog direktora korporacije Apple te najavio da namjerava ostati u kompaniji kao predsjednik izvršnog odbora, bila je to udarna vijest u medijima diljem svijeta.

Očekivano, nasljednikom je imenovao Tima Cooka, koji je već za prijašnjih odsutnosti Stevea Jobsa zbog bolesti obavljao tu dužnost.

Čini se da se Apple našao pred dosad najvećim izazovom unatoč činjenici da je korporacija danas moćnija nego ikad i da su kockice poslovanja u budućim vremenima bez Stevea Jobsa na čelu kompanije odavno isplanirane i posložene.

A često se zaboravlja i da je posljednjih desetljeća Apple bio u kriznim situacijama iz kojih je malo tko vidio izlaz. No, od samih početaka Apple je pokazivao iznimnu žilavost i sposobnost da pronađe prostor za razvoj i tamo gdje ga nitko drugi nije vidio.

Mladi i uspješni

Kada je 1. travnja 1976. godine sa Steveom Wozniakom, tehnološkim genijalcem koji je uspio prepoloviti broj tranzistora na matičnoj ploči i tako smanjiti ne samo njezine dimenzije nego i potrošnju energije, osnovao Apple, Steve Jobs je pokrenuo tehnološku revoluciju koja je presudno utjecala na način života, rada i zabave generacija koje su dolazile, ali i oblikovala estetske kriterije i postavljala nove standarde i u mnogim drugim djelatnostima.

Prvi njihov proizvod, koji su nazvali Apple I, i nije bio pravo računalo - bila je to matična ploča bez kućišta, tipkovnice, zvuka i mogućnosti bilo kakvoga grafičkog prikaza.

No, Jobs je prodao svoj Volkswagen, a Wozniak programibilan kalkulator i za 1350 dolara, koje su tako prikupili, kupili su materijal i u garaži obitelji Jobs počeli proizvodnju računala Apple II, prvog pravog osobnog računala namijenjenog kućnoj uporabi.

Jobs je tada pokazao i svoje iznimne marketinške sposobnosti pa je Apple postao prva kompanija koja oglašava računala i u magazinima namijenjenima širokom krugu potrošača, a vrijednost narudžbi na godišnjoj razini doseže milijun dolara.

Već sljedeće, 1979. godine vrijednost prodaje bila je deset puta veća, a u 1980. godišnja prodaja dosegnula je 100 milijuna dolara.

Iste godine Apple izlazi na burzu: svaka od 4,6 milijuna dionica koje su Morgan Stanley & Company i Hambrecht & Quist ponudili na prodaju, s početnom cijenom od 22 dolara, kupljena je u nekoliko minuta nakon što je puštena na tržište. Steve Jobs postaje nacionalna ikona, savršen primjer ostvarenja američkog sna. Mlad, uspješan u poslu, milijarder prije navršene tridesete godine...

No, Jobsa iz kompanije koju je kao dvadesetogodišnjak stvorio u garaži svojih roditelja i razvio je do tvrtke vrijedne dvije milijarde dolara uz podršku dijela dioničara izbacuje John Sculley, direktor Applea kojega je na to mjesta iz Pepsi-Cole doveo sam Jobs legendarnom rečenicom: "Želiš li cijeli život prodavati djeci zaslađenu vodicu ili želiš mijenjati svijet?"

Kako će se ubrzo pokazati, Sculley nije imao ni sposobnosti ni znanja za mijenjanje svijeta pa je inovidiovativni Apple od izvrsnosti počeo gurati u prosječnost. Jobs je želio graditi najbolja i inovativna računala na svijetu, Sculleyu je prioritet bila jeftinoća i konvencionalna poslovna politika.

Mnogo kasnije, 2005. godine, Jobs će svoj odlazak iz Applea nazvati najboljim što mu se moglo dogoditi. Nakon nekoliko mjeseci izgubljenosti u kojima nije znao što bi radio, Jobs je, kako je kazao diplomcima na Stanfordu, shvatio da još uvijek voli ono što je radio i da splet događaja u Appleu to nije nimalo promijenio.

"Bio sam odbačen, no i dalje zaljubljen. I tako sam odlučio početi iznova (...). Teret uspjeha zamijenila je lakoća ponovnog početka. Ta me sloboda povela u jedno od najkreativnijih razdoblja mog života."

Slavodobitni povratak

Novostečenu slobodu Steve Jobs je vrlo dobro iskoristio osnovavši tvrtku NeXT u kojoj je razvijao računalnu platformu (računalo i operativni sustav) namijenjenu obrazovanju i znanstvenicima te potom još jednu - Pixar, koja je stvorila prvi računalno animirani film na svijetu "Priču o igračkama".

Jobs je pripremio najveći ikad zabilježeni povratak na poslovnu scenu. Desetak godina nakon što je izbačen iz tvrtke koju je osnovao, Apple je kupio NeXT i Jobs se vratio u kompaniju kao privremeni izvršni direktor (interim CEO ili kako se sam titulirao iCEO).

Uspio je nametnuti svoj koncept, koji je bio na tragu svega što je od Applea stvorilo uspješnu tvrtku: ne tražiti od ljudi da se prilagođavaju tehnologiji, već tehnologiju prilagoditi ljudima, ponuditi im gotov proizvod koji će rješavati neki njihov problem i biti privlačno dizajniran.

Naizgled jednostavna filozofija na IT tržištu tog doba, kojim su vladali inženjeri i financijaši, značila je plivanje protiv struje.

Računala su gradili inženjeri prije svega imajući na umu zahtjeve uprava koje su tražile da se uklapaju u određeni financijski okvir ili tehničke gabarite ne brinući pritom previše o ukusu i potrebama korisnika, a kamoli o privlačenju i stvaranju novih korisnika i tržišta.

Koristeći iskustva i znanja stečena u IT industriji, Jobs je svoje inovativne koncepte proširio i na nekoliko drugih područja, od filmske i glazbene industrije do (tele)komunikcijskih tehnologija i na svim tržištima koja je otvorio izborio je lidersku poziciju.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Business.hr-a od 31. kolovoza 2011. Ako se želite pretplatiti na Business.hr, to možete učiniti ovdje