HGK: 20% manja izdvajanja na plaću i broadband kao građansko pravo

Domaći informatički sektor konačno se odlučio aktivnije uključiti u poticanje rasta i razvoja IT industrije.

Udruženje za informacijske tehnologije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) tako je jučer predstavilo ključne preporuke za predstavnike javne vlasti kako bi se potaknuo navedeni cilj, a IT industrija podigla na razinu strateškog i visokokonkurentnog sektora u domaćem gospodarstvu.

Konferencija za novinare potaknuta nedavno objavljenim podacima o domaćoj IT industriji - koju su naručili HGK, HUP i Ured za e-Hrvatsku, a proveo IDC – tako je postala poligon za svojevrsni manifest cijele branše, koja očito nije zadovoljna načinom na koji se prema njoj odnosi država. Svjedoči to i činjenica da su se na jednome mjestu našli gotovo svi čelnici vodećih domaćih IT kompanija i udruga, njih 20-ak, koji su ovu prigodu pretvorili i u svojevrsni okrugli stol o stanju u domaćem informatičkom sektoru.

Izgubljena prilika

Informatičari su svoje zahtjeve iznijeli u pet točaka. Prva, a vjerojatno i najvažnija, jest smanjenje poreznih opterećenja na plaće kako bi domaći IT sektor postao međunarodno konkurentniji. Naime, kako se moglo čuti, cijena rada u Hrvatskoj iznimno je visoka, pogotovo u IT sektoru, gdje rad ima udjel od 70 posto u ukupnoj cijeni proizvoda te je višestruko veći nego u drugim industrijama. Predlaže se stoga 10-postotno smanjenje ukupnih financijskih opterećenja na plaću do 2015. godine te dodatnih 10 posto do 2020. godine.

Od preporuka slijede poticanje visokog obrazovanja ICT radne snage i njezina brža integracija u gospodarstvo, kao i uvođenje dostupnosti širokopojasnog interneta u formi temeljnoga građanskog prava kako bi svima bio dostupan. IT sektor od države traži i sistematizaciju i organiziranje strateških IT projekata uz odabir dobavljača isključivo prema transparentnim i tržišnim principima. IT-ovci popis zaključuju potrebom snažnog poticanja izvoza IT proizvoda i usluga.

„IT se često spominje kao područje koje ima perspektivu, ali Hrvatska nije iskoristila svoju priliku. I na Cebitu mnoge zemlje traže svoje mjesto i definiraju svoju strategiju, a mi to nemamo te usprkos nastupu nismo jasno rekli gdje se želimo pozicionirati. Informatičari su u Hrvatskoj preskupi, a to osjećamo i na natječajima na koje se javljamo u susjednim zemljama“, kazao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK.

Projekti velikima

Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, kazao je kako se u svim državama pokazuje korelacija ulaganja u ICT s porastom BDP-a. Od posebne važnosti ovdje su generatori velikih IT projekata.

„U Njemačkoj srednje i male tvrtke čine oko 46 posto ukupnih investicija. Mi smo, na žalost, daleko od toga, a većinu investicija pokriva mali broj velikih kompanija. Moramo stoga imati velike projekte kako bismo iskoristili svoj potencijal i prednosti“, kazao je Sagrak.

Državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić smatra kako je IT industrija u cijelosti polučila dobar rezultat unatoč slabijem rezultatu posljednjih nekoliko godina. Ustvrdio je, međutim, kako je iznenađen niskom razinom izvoza domaćeg IT-a, što pokazuje veliku ovisnost o domaćem tržištu, ali i postavlja pitanje konkurentnosti domaćih tvrtki na inozemnim tržištima.

Direktor Multilinka Boris Krstanović upozorio je na to da se informatički outsourcing seli na istok, gdje developeri rade za samo 25 eura na dan te kako Hrvatska s tim ne može natjecati. „Naša su šansa specifične niše, ali zasad nemamo uske specijalizacije, kao ni diversifikaciju robe i usluga“, upozorio je Krstanović.

Informatičari su jučer kazali kako su preporuke koje su uputili samo prvi korak, a nadaju se da će posebne radne skupine razraditi pojedine mjere. Tražit ćemo promjenu i od industrije i od Vlade, poručili su IT-ovci, a kao jednu od stvari koje planiraju zatražiti naveli su i ideju da se u Ministarstvu gospodarstva formira posebna uprava za komunikaciju IT sektora s državom.

Hrvatskoj vladi ICT zadnja rupa na svirali

Ivo Špigel, član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, podsjetio je na to da je istraživanje koje je proveo IDC pokazalo da u domaćem ICT sektoru radi gotovo 28.000 djelatnika, a s informatičarima u tvrtkama iz ostalih sektora taj je broj još veći. Uz te već poznate podatke, Špigel je predstavio i studiju Svjetskog ekonomskog foruma za posljednje dvije godine, koja pokazuje poziciju Hrvatskog ICT tržišta u odnosu na tržišta ukupno 138 država uključenih u istraživanje. Generalno gledajući, 2001. zauzimali smo 48. mjesto, a lani 54., dok je po pojedinačnim pokazateljima Hrvatska na 98. mjestu po tržišnim uvjetima, na 65. po političkom i regulatornom okruženju, a po infrastrukturi na 39. mjestu. Kada je riječ o korištenju ICT tehnologija za osobne potrebe, nalazimo se na 44. mjestu, u gospodarstvu na 66., a u javnom sektoru na 49. mjestu.

Ima i dobrih indikatora. Tako smo na prvoj poziciji kada je riječ o konkurenciji u telekom sektoru, kao i o pokrivenosti mobilnim mrežama. No, među indikatorima u kojima smo izrazito loši nalaze se teret državne regulative, gdje smo na 135. mjestu, opseg i učinkovitost poreza (133.), cijene mobilnih komunikacija (107.) te važnost ICT-a za vladinu viziju, gdje smo na 101. mjestu.