"Balon na tržištu robe nije puknuo jer tržite i nije u balonu"

Nakon rekordnog jednodnevnog pada cijene nafte, osluškujući signale iz središnjih banaka, poput Europske središnje banke kojom upravlja Jean-Claude Trichet, i slabih brojki o rastu zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i niz drugih makroekonomskih pokazatelja ne samo u zapadnoj hemisferi, ulagači su zbog briga o izvjesnosti globalnog oporavka i stabilnosti u strahu od pada potražnje počeli smanjivati svoje pozicije na tržištu robe.

Naravno, to je prouzročilo i preispitivanje je li balon robe na rubu pucanja ili je doista puknuo, jer pale su i cijene bakra i kakaa. Potvrđuje to djelomice indeks Reuters - Jefferies CRB koji uključuje čak 15 vrsta robe, a koji je pao pet posto, što je najveći pad tog indeksa od početka financijske krize i peti najveći njegov pad u povijesti.

Analitičari vide više razloga u rasprodaji, u kojoj sudjeluju i veliki američki fondovi. Prema njima, pad srebra uza slab dolar pokazuje kako je roba ipak ranjiva i nije sigurno utočište od slabih valuta. Nadalje, sektori koji su vodili oporavak gube dah na burzama, sektori koji su vodili oporavak rastom cijena dionica sve teže pobjeđuju prosjek velikih indeksa poput S&P 500 indeksa, tvrde analitičari ugledne kuće GaveKal Research, na čijem čelu su veterani financijaši Charles Gave i Anatole Kaletsky, stručnjaci za taktička financijska ulaganja.

Nadalje, u Kini se razmatra smanjivanje ulaganja u velike infrastrukturne projekte poput brzih željeznica. No problematična je cijela Azija, kao što je pokazalo i nedavno izvješće Međunarodnoga monetarnog fonda, prema kojem se može očekivati da će Kina poput Južne Koreje, Indije i Indonezije morati podizati svoje kamatnjake.

Ipak, nisu svi skloni naprasnim ocjenama o pucanju tržišta. Tako Marko Varga, fond menadžer u VB Investu, smatra kako tržište robe u cjelini nije u balonu, a samim time ni događanja poslijednjih dana nisu pucanje balona.

Rast svjetske populacije, gospodarski razvoj i visoka iskorištenost lako dostupnih i jeftinih izvora većine industrijske i energetske robe glavni je razlog porasta cijena.

„Tržište robe u posljednje vrijeme karakterizira visoka razina volatilnosti, koja je plod ponajprije straha od inflacije i problema u opskrbnim lancima pojedine robe. U tom svjetlu promatram i događanja u posljednjih nekoliko dana. Moguće je da će se volatilnost u kraćem roku nastaviti, ali cijene će ostati na razinama višim od povijesnih prosjeka“, zaključuje Varga.

S njim se slaže i Ivan Ivin iz Ilirike, koji smatra kako je riječ o dobrodošlom predahu na koji ne treba panično reagirati.

Glencore izlazi na burzu

Simpatična je i podudarnost s objavom detalja o izlasku na burzu dionica Glencorea, najveće svjetske tvrtke za trgovinu robom, do toga da neki ulagači na zapadnim tržištima vide sličnost između Glencorea i inicijalnih javnih ponuda financijskih divova Blackstonea i investicijske banke Goldman Sachs.

Rasprodaja je u četvrtak počela prodajom srebra, koje je još prošlog tjedna bilo na rubu probijanja povijesnog vrhunca od 50 dolara po unci, nakon što je u posljednjih godinu dana poraslo gotovo 175 posto. Mali investitori, koji su se prije uključili u novu srebrnu i zlatnu groznicu, prošlog tjedna su u Londonu i New Yorku rasprodavali ulaganja, pa je u četvrtak srebro palo 12,9 posto, ispod 35 dolara. Samo prošlog tjedna srebro je palo više od 31 posto, a zlato 3,6 posto.

Hrvatskim menadžerima cijene su opravdanje za nesposobnost

„Kad je riječ o utjecaju na hrvatske tvrtke, kretanja cijene sirovina ponajprije su nepresušan izvor opravdanja hrvatskim menadžerima za nesposobnost negoli realan razlog lošeg poslovanja“, smatra Marko Varga, fond menadžer u VB Investu. Naposljetku, više ili niže cijene sirovina svim su sudionicima tržišta više ili niže, a uvijek ih snose krajnji kupci. Zadatak je uprava kompanije da modele poslovanja prilagode tako da cijene finalnih proizvoda odražavaju cijene sirovina.

„Konkretno, promjene cijene posljednjih dana neznatno će utjecati na rezultate hrvatskih kompanija jer su za realnu industriju važniji višemjesečni prosjeci cijene nego njihove dnevne fluktuacije“, zaključuje on.