Bernanke razočarao i europske investitore

Igrac,  |  08.06.2011 u 08:26

SLJEDI NAM DALJNJA RASPRODAJA DIONICA

Azija se crveni već peti dan

Bernanke nije pomogao ni dolaru

8. lipnja 2011 08:32

Business.hr/ Hina

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale peti dan zaredom, dok je dolar oslabio jer su jučerašnji komentari predsjednika Feda Bena Bernanke dodatno zabrinuli ulagače u vezi usporavanja rasta američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei u 7:30 bio u minusu 0,1 posto, dok su u Singapuru, Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu cijene dionica pale između 0,4 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,6 posto, što je peti dan zaredom kako taj indeks slabi.Loše raspoloženje na tržištima posljedica je jučerašnjih komentara predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea kojima je potvrdio da se oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. Pritom nije najavio nove monetarne poticajne mjere, čemu su se ulagači nadali.Zbog bojazni od slabljenja američkog gospodarstva, što bi naštetilo potražnji za proizvodima azijskih kompanija kojima je SAD najveće izvozno tržište, pod pritiskom su dionice u industrijskom i rudarskom sektoru.Nakon Bernankeovih komentara sasvim je jasno da će ključne kamate stope američke središnje banke još neko vrijeme ostati na rekordno niskim razinama od nula do 0,25 posto, stoga je na valutnim tržištima dolar ponovno pod pritiskom.Jutros je njegov tečaj prema japanskoj valuti oslabio 0,2 posto, zbog čega je, prvi puta nakon mjesec dana, zaronio ispod razine od 80 jena, na 79,92 jena.Cijena eura prema američkoj valuti porasla je, pak, s jučerašnjih 1,4620 na 1,4696 dolara, najvišu razinu u mjesec dana.No, zbog strahovanja ulagača od produbljivanja grčke dužničke krize, analitičari kažu da je uspon eura limitiran.Zbog toga je tečaj eura u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 117,45 na 117,20 jena.Cijene nafte posljednjih dana malo rastu, malo padaju, dok ulagači pokušavaju dokučiti hoće li OPEC povećati proizvodnju ili ne.Nakon što je jučer porasla za 50-ak centi, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku za toliko oslabila, zaronivši na 98,60 dolara po barelu.

Igrac,  |  08.06.2011 u 07:55

OVAJ KAO I IDĆI TJEDAN NASTAVAK MINUSA NA NAŠOJ BURZI NAROČITO NA INGRI , TEHNICI , IGH , DALEKOVOD , HT , ATLANSKOJ PLOVIDBI , LEDU , ZVIJEZDI , VUPIKU , I HIDROELEKTRI

TRŽIŠTE KAPITALA AMERIČKO TRŽIŠTE Nastavak krize građevinarstva

Rast tek s pravim oporavkom gospodastva

8. lipnja 2011

Gorden Knezović

Snažan pad građevinarstva u Hrvatskoj počeo je prije dvije godine, a nastavio se i početkom ove. Budući da je dvojben početak oporavka ukupnog gospodarstva u Hrvatskoj, ne mogu se očekivati ni pozitivni utjecaji na građevinarstvo.Svladavanje teškoća ostvarivo je nakon oporavka tržišta rada i rasta životnog standarda, rekao nam je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK Rudolf Rom."Od završetka 2008. godine, kada je hrvatsko graditeljstvo imalo najbolje rezultate svih parametara (ukupni prihod 70 milijardi kuna, vrijednost radova 35 milijardi kuna, 108.260 zaposlenih, produktivnost više od 32.000 eura) do kraja rujna 2010. vrijednost građevinskih radova smanjena je za 41,5 posto, indeks fizičkog opsega građevinskih radova za 20,5 posto, a produktivnost za 28 posto (oko 25.000 eura)", rekao je Rom.Takav trend nastavlja se i u 2011. godini kao posljedica daljnjeg smanjenja investiranja privatnog i javnog sektora. Posebice zabrinjava što je broj zaposlenih u građevinarstvu, u tom razdoblju, smanjen za gotovo 20.000 (u rujnu ih je bilo 88.224), a to pokazuje da su se otpuštanja u građevinskim poduzećima kretala oko tisuću osoba na mjesec.Rom je dodao kako treba znati da je, uključujući i obrtnike, u graditeljstvu tijekom 2008. bilo gotovo 150.000 djelatnika, a u pratećoj građevinskoj industriji materijala, drvnoj industriji, prometu i trgovini još oko 50.000. Budući da je situacija ista ili vrlo slična s obrtnicima i pratećim sektorima, procjene su da je izgubljeno gotovo 40.000 radnih mjesta, odnosno 20-ak posto ukupnog broja.Kriza srušila nadePrema podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinska aktivnost u Hrvatskoj počela je naglo rasti 2002., kada je vrijednost radova dosegnula 11,5 milijardi kuna. Te je godine u građevinarstvu bilo zaposleno 71.788 radnika. Iz godine se u godinu vrijednost radova povećavala, kao i broj zaposlenih.Novi uzlet uslijedio je 2006. godine. Vrijednost radova bila je 21,43 milijarde kuna, a zaposlenih je bilo 95.249. Godinu poslije vrijednost je narasla na 24,3 milijarde, a broj zaposlenih na 104.142. Najviša vrijednost građevinskih radova ostvarena je 2008. - 34,92 milijarde i 106.260 zaposlenih.Tijekom 2002. počinje uzlet graditeljstva u Hrvatskoj. Sagrađeno je 18.047 stanova, a gradi se sve više. Tako je 2006. sagrađen 22.121 stan, 2007. 25.609 stanova, a 2008. 25.368 stanova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prve krizne godine ukupan broj završenih i nezavršenih stanova u 2009. godini bio je 14.365. Od siječnja do prosinca građevinska poduzeća sa 20 i više zaposlenih završila su 8195 stanova, što je 4,1 posto više nego u istom razdoblju 2008. Potkraj prosinca ista poduzeća imala su 6170 stanova u gradnji (nezavršenih stanova),što je 52 posto manje nego u istom razdoblju 2008. Te krizne godine vrijednost radova u građevinarstvu smanjena je na 30,71 milijardu, a broj zaposlenih na 97.503.S razvojem graditeljske djelatnosti rasla je produktivnost zaposlenih. Ona je 2001. godine iznosila 17.992 eura po zaposlenom, a 2002., prve godine uzleta građevinarstva,21.922 eura. Tijekom 2006. uslijedio je novi uzlet. Produktivnost po zaposlenom narasla je na 30.724 eura, kao i dvije godine nakon toga: 2007. na 31.806 eura i 2008. 32.251 euro. S krizom je došao i pad produktivnosti, koja je 2009. bila 31.501 euro po zaposlenom.Manje tvrtkiVrijednost građevinskih radova prve godine krize umanjena je u odnosu na 2008. za 10,4 posto. Vrijednost novih narudžbi 2009. iznosila je 22,69 milijardi kuna, od čega 9,52 milijarde kuna za narudžbe u zgradarstvu, ili 42 posto, a u ostalim građevinama 13,17 milijardi kuna, ili 58 posto.Vrijednost novih narudžbi tijekom 2009. smanjena je u odnosu na 2008. za 13,6 posto. Broj zaposlenih u građevinarstvu 2009. smanjen je u odnosu na godinu prije za 9,94 posto.Na poslovima gradnje zgrada 2008. bilo je 45.810 radnika, a godinu poslije 40.345. Na poslovima niskogradnje 2008. radilo je 31.719 radnika, a 2009. njih 29.699. Na specijaliziranim poslovima građevinskih djelatnosti 2008. bio je zaposlen 30.731 radnik, a 2009. 27.459 radnika. Produktivnost po zaposlenom 2009. smanjena je u odnosu na 2008. godinu za četiri posto.Ukupna graditeljska aktivnost u 2009. godini, mjerena indeksom fizičkog obujma graditeljskih radova, bila je manja 6,5 posto u usporedbi s radovima u 2008. Graditeljski radovi u prosincu 2009. manji su 13,1 posto u odnosu na prosinac 2008., pri čemu je znatnije smanjen opseg radova na zgradama (za 9,9 posto), a malo manje ostalim građevinama (za 6,8 posto). Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u 2009. manji je 4,4 posto u usporedbi sa 2008. godinom. U prosincu 2009. izdana su 1093 odobrenja za građenje, što je 31,5 posto manje u odnosu na prosinac 2008.Broj aktivnih građevinskih tvrtki od 1990. godine znatno je porastao: od 819 tvrtki u 1990. taj se broj popeo na 9063 tvrtke u 2007. Od tada broj varira, a posljednjih godina ponovno raste. Broj aktivnih tvrtki u 2008. godini u odnosu na 2007. povećao se za 24 posto.U cijelom razdoblju od 1991. do danas može se primijetiti opći trend povećanja broja malih tvrtki, dok se broj velikih znatno smanjuje. Broj malih tvrtki tijekom 2008. povećao se za 24,8 posto u odnosu na 2007. godinu.Aktualni trend restrukturiranja građevinske djelatnosti u skladu je s europskim trendovima prema kojima se male i srednje tvrtke lakše prilagođavaju zahtjevima tržišta.U ostvarenom ukupnom prihodu cijele djelatnosti u 2008. godini male tvrtke sudjelovale su sa 43,2 posto, srednje sa 24,1 posto, a velike su ostvarile 32,7 posto ukupnog prihoda.Sve u paduVrijednost izvršenih građevinskih radova u 2010. iznosila je 22,8 milijardi kuna i manja je 25,74 posto u odnosu na 2009. godinu (30,71 milijardu kuna), a 34,67 posto u odnosu na 2008. (34.91 milijardu kuna). U 2010. 46,30 posto vrijednosti radova odnosilo se na gradnju zgrada, a 53,70 posto na ostale građevine.Ukupna vrijednost novih narudžbi u 2010. iznosila je 14,84 milijarde kuna i manja je 34,6 posto u odnosu na 2009. (22,69 milijardi kuna). Promatrano prema tromjesečjima, vrijednost novih narudžbi u četvrtom tromjesečju povećana je za 24,80 posto u odnosu na isto razdoblje 2009.Građevinski radovi u prosincu 2010. u odnosu na prosinac 2009. manji su 11,3 posto. U strukturi odrađenih sati na gradilištima malo je veći udjel radova na ostalim građevinama (52,4 posto) od radova na zgradama (47,6 posto).Pad gradnjeU prosincu 2010. izdana su 974 odobrenja za građenje, što je 13,5 posto manje u odnosu na prosinac 2009. Ukupan je broj izdanih odobrenja za građenje u 2010. godini 10.087 i manji je 16,4 posto u odnosu na 2009. Prema vrstama građenja, 80-ak posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 20 posto za rekonstrukcije.Prema izdanim odobrenjima, u 2010. bilo je predviđena gradnja 13.378 stanova s prosječnom površinom od 95,65 kvadrata.Prema podacima DZS-a, u 2010. ukupno su bila 8983 završena i nezavršena stana. U 2010. građevinska poduzeća sa 20 i više zaposlenika završila su 3947 stanova, što je 51,8 posto manje nego u istom razdoblju 2009. Na kraju prosinca 2010. ta poduzeća imala su 5036 stanova u gradnji (nezavršenih stanova), što je 18,4 posto manje nego u istom razdoblju 2009.Usporedba ukupnog broja pravnih osoba u gospodarstvu RH s kraja 2010. godine u odnosu na broj s kraja prosinca 2009. pokazuje porast od 1,96 posto, a u graditeljstvu rast od 1,52 posto, sa 4,58 posto više aktivnih subjekata. Usporedba broja pravnih osoba u registru DZS-a u odnosu na broj aktivnih pravnih osoba u administrativnim registrima pokazuje da je udio aktivnih pravnih osoba u 2010. u gospodarstvu iznosio 51,41 posto, a u graditeljstvu 65,72 posto.U prosincu 2010. godine broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosio je 1.131.041, a od toga 85.345 u graditeljstvu. U odnosu na studeni 2010. broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama pao je za 0,9 posto, a ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu za 1,7 posto. U odnosu na kraj 2008. broj ukupno zaposlenih pao je za 9,7 posto, a broj zaposlenih u graditeljstvu za 21,2 posto (sa 108.260 na 85.345).Uspoređujući s prosincem 2009. ukupan broj zaposlenih pao je za 4,6 posto, a ukupan broj zaposlenih u graditeljstvu za 14,1 posto. Ako usporedimo 2009. i 2010. godinu (siječanj-prosinac), pad je ukupnog broja zaposlenih 4,8 posto, a u graditeljstvu 14,1 posto.Potrebni poticajiRom smatra da se silazni trend u stanogradnji, najteže pogođenom građevinskom sektoru, neće zaustaviti sve dok se ne prodaju sagrađeni stanovi, što ovisi o mjerama Vlade i o bankama koje bi trebale potaknuti kupnju stanova.Smatra kako Vlada, a posebice Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, mogu znatno pridonijeti rješavanju problema u graditeljstvu pokretanjem i poticanjem investicija u javnom i privatnom sektoru te putem poticanja izvoza građevinskih radova.Osim toga, javni bi sektor morao osigurati sredstva za ulaganja u projekte, ali da se prioritet usmjeri na manje projekte koji brže vraćaju uložena sredstva, kako bi potencirali brži razvoj cijelog gospodarstva i zapošljavanje.Direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK smatra kako se privatnom sektoru trebaju olakšati uvjeti dobivanja kredita, osigurati manje kamatne stope i veća sigurnost u smislu radnih mjesta, garantirana visina kamata na kredite i ostale pogodnosti.Rom nadu u bolje dane za hrvatsko građevinarstvo vidi i u mogućnosti rasta izvoza građevinskih radova jer taj izvoz raste od 2006. godine. Za to postoje uvjeti jer hrvatske tvrtke imaju iskustvo i znanje, a i potporu gospodarske diplomacije, HGK i HBOR-a.No, dvojbenim smatra ostvarenje takvih planova zbog novonastalih okolnosti u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. "Nastojimo se orijentirati na zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, Rusiju, Kazahstan, Gruziju i Azerbajdžan, gdje su hrvatski građevinari u prošlosti ostvarivali vrlo dobre poslovne rezultate i ondje ostali u dobrom sjećanju", zaključuje Rom.NA DIONICAMA I DALJE ISKRCAVANJE I RASPRODAJA

mr.Lee  |  08.06.2011 u 07:52

Da nije smiješno bilo bi nevjerojatno.Poznato je da APN pogoduje bankama i da je APN poznat po kriminalu koji je javno objavljen. Da nije ovo prvoaprilska šala, pa tko će nekom nešto darovati. Sve će to ti blesavi koji kupuju platiti kroz par godina, nešto poput sada švicaraca i kredita.....samo se nadajte da će te profitirati, da banke.... a sirotinja ostati bez posla i van iz stana.....