Crobex10 na najvišoj razini od svog uvođenja

Na Zagrebačkoj je burzi i prošloga tjedna nastavljen uspon cijena dionica, no uz smanjen obujam trgovanja, a što dublje zalazimo u 2011. godinu, ulagači će sve više potvrdu svog optimizma tražiti u čvrstim fundamentima, kao i u trendu na svjetskim burzama.

Crobex indeks skočio je prošloga tjedna 2,55 posto, na 2.297 bodova, najvišu razinu od 14. listopada 2009. godine, kada je iznosio 2.298 bodova.

Crobex10 porastao je 2,94 posto, na 1.260 bodova, i na novoj je najvišoj razini od svog uvođenja u srpnju 2009. godine.

Redovni promet dosegnuo je oko 260 milijuna kuna, što je otprilike 300 milijuna kuna manje nego tjedan dana ranije.

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku još ne daju razloga za optimizam.

Tako je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja pala za 1 posto u odnosu na studeni, a za 0,6 posto u odnosu na prosinac 2009. godine. To je neugodno iznenađenje, s obzirom da je šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo, u prosjeku, da je u prosincu industrijska proizvodnja porasla za 1 posto u odnosu na isti mjesec 2009. godine.

Ujedno, stoga nezaposlenosti porasla je s u prosincu s 18,3 na 18,8 posto, najvišu razinu od ožujka 2005. godine.

Rast nezaposlenosti posljedica je, navode makroekonomisti, uobičajenih sezonskih kretanja u domaćem gospodarstvu, sporog oporavka realnog sektora i procesa restrukturiranja.

Prošloga je tjedna najveći promet ponovno ostvaren dionicom Ine, oko 77 milijuna kuna. No, to je oko 260 milijuna kuna manje nego tjedan dana prije.

Cijena te dionice ojačala je 3,53 posto, na 3.520 kuna. Tijekom tjedna dotaknula je i novu rekordnu razinu od 3.550 kuna.

Po visini prometa, za Inom slijedi dionica HT-a, kojom je ostvareno 66 milijuna kuna prometa. Cijena joj je skočila 2,2 posto, na 306 kuna.

Među izdanjima s prometom iznad milijun kuna najveći skok cijene, za više od 21 posto, prošloga je tjedna ostvarila dionica Luke Rijeka. Njezina cijena dosegnula je u petak 218,5 kuna.

Vezano uz tu tvrtku, potkraj prošloga tjedna premijerka Jadranka Kosor najavila je da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom - globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijedan milijardu kuna.

Znatan skok cijena ostvaren je i u građevinskom sektoru – dionice Ingre, Viadukta, Tehnike, Dalekovoda i IGH ojačale su između 0,8 i 8,5 posto.

U brodarskom sektoru po dobitcima je predvodila dionica Uljanik plovidbe, koja je poskupila više od 7 posto, na 644 kune, uz promet od 3,3 milijuna kuna.

Ta kompanija započela je potkraj tjedna sezonu objave financijskih izvješća domaćih kompanija, objavivši da je lani ostvarila dobit od 95,5 milijuna kuna, što je 77,8 posto više nego godinu ranije. Ponajviše je za takav skok dobiti zaslužan prihod od prodaje broda FR8 Adria. Poslovni prihodi tvrtke iznosili su lani 265 milijuna kuna, dok su u 2009. godini bili 231 milijun kuna.

I ostatak brodarskog sektora bilježio je dobitke. Tako je dionica Jadroplova poskupila 0,7 posto, Atlantske plovidbe 1,9, a Tankerske plovidbe 6,3 posto.

Na svjetskim su burzama vodeći indeksi prošloga tjedna pali jer su ulagači oprezni nakon dugotrajnog rasta cijena dionica, ali i zbog mogućeg daljnjeg zaoštravanja monetarne politike u Kini.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 0,7 posto. No, S&P 500 pao je 0,8, a Nasdaq indeks 2,4 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,77, a frankfurtski DAX 0,19 posto. No, pariški CAC ojačao je 0,85 posto.

Tehnička analiza S&P-a: prvi znakovi upozorenja bikovima

Prošloga je tjedna S&P 500 indeks pao, po prvi puta nakon sedam tjedana rasta. Oslabio je 0,77 posto, na 1.283 boda.

„Iako je trend S&P-a, započet još polovinom 2010. godine, i dalje pozitivan, blizina granica otpora koje se nalaze u rasponu od 1.315 do 1.325 bodova polako širi svoj utjecaj na trgovanje dionicama na američkom tržištu“, ističe Marko Erdeljac, voditelj retail trgovanja u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

Prošlotjedni pad S&P-a doista nije značajan u odnosu na skok zabilježen u rastućem trendu, ali je znakovit i može poslužiti kao priprema i eventualno prvo upozorenje tehničkim analitičarima, smatra Erdeljac.

„Iako je trend rastući, valja pripaziti na neke granice potpore S&P-u koje su pomogle tržištu na putu prema gore, kako bi pravovremeno znali pojedine točke na kojima bi, barem kratkoročni 'traderi', mogli izaći s tržišta, čekajući neku bolju cijenu za ulazak“, kaže Erdeljac.

Prva od tih točaka dobila je svoju potvrdu prošloga tjedna, a nalazi se na 1.270 bodova S&P-a. Pad S&P-a ispod te razine, s naknadnom potvrdom u probijanju referentne točke na 1.255 bodova, pokazao bi smjer tržišta prema dolje, pri čemu bi na prvu značajniju potporu indeks naišao tek na granici od 1.220 do 1.230 bodova, napominje Erdeljac.

„Negdje unutar te zone postoji velika šansa da tržište nađe potporu i odbije se prema gore. U slučaju nemogućnosti odbijanja, zadnja potpora S&P-u nalazila bi se na 1.170 bodova, čije bi probijanja automatski postavilo novi prag pri padu tržišta na 1.120 bodova, dok bi dugoročni 'target' postala granica od 1.000 bodova“, kaže Erdeljac.

Kako je trenutni dugoročni 'target' za kretanje S&P-a zona između 1.350 i 1.380 bodova, a prvi veliki otpor se nalazi tek u zoni između 1.315 i 1.325 bodova, Erdeljac dodaje da to ne znači da kratkoročni ulagači ne trebaju iskoristiti volatilnost kretanja cijena na tržištu.

Pojašnjava da je prošlotjedna korekcija S&P-a naniže popraćena rastom indeksa straha VIX za 19,4 posto, na 18,47 bodova, što upućuje na potencijalni nastavak korekcije i prije dolaska na gore navedene 'targete'.

„Bit će vrlo zanimljivo pratiti nastavak trgovanja u slijedećih nekoliko tjedana, jer bi nastavak rasta tržišta svakako pojačao bikovski sentiment i u fokus doveo donji dio horizontalnog kanala, koji se kreće između 1.315 i 1.325 bodova, gdje bi trebala započeti neka vrsta korekcije. Lagani pad tržišta i prije tih razina, uz zaustavljanje i odbijanje na spomenutim granicama potpore, u jednu ruku bi bio dobrodošao, jer pretjeran rast cijena dionica bez značajnijih korekcija ne ulijeva povjerenje u tržište na dugoročnim projekcijama kretanja”, zaključuje Erdeljac.