Financijaši predvode potonuće europskih burza

Europski burzovni indeksi danas su oštro smanjeni, pritisnuti strahovima da bi europska dužnička kriza mogla potkopati gospodarski oporavak u Europi i šire, a najveći gubitnici zabilježeni su u financijskom sektoru.

Londonski FTSE u takvim je okolnostima potonuo 2,5 posto, na 4942 boda. Na sličnom postotnom gubitku bio je i frankfurtski Dax, spustivši se na 5662 boda. Oštar pad cijena dionica zabilježen je i na drugim značajnijim europskim burzama. Pariški CAC potonuo je za 3,5 posto, portugalski PSI za 3,1 posto, a glavni talijanski burzovni indeks za 4,5 posto.

Madridski indeks IBEX potonuo je oko 4,3 posto, pogođen i dalje viješću od proteklog vikenda da je španjolska središnja banka spasila regionalnu štednu banku CajaSur, strovalivši novi teret na leđa ionako opterećenom financijskom sustavu. Raspoloženje ulagača dodatno su pritisnule najnovije vijesti o golemom spajanju četiriju španjolskih štednih banaka, čime bi nastala peta najveća financijska institucija u toj zemlji.

Najveće brige ulagačima zadaje sudbina banaka u eurozoni i utjecaj mjera štednje na gospodarski rast. Ulagači strahuju da će novi problemi u južnoeuropskim zemljama imati negativne posljedice na veće banke u eurozoni, kojima su na milijarde dužni državni i privatni zajmoprimci u regiji.

Očekivano su najveći gubitnici zabilježeni u bankovnom sektoru. Dionice Banco Santandera i BBVA oslabile su 6,5 odnosno 6,7 posto. Oslabile su i dionice Barclaysa, HSBC-a, Société Généralea, BNP Paribasa i Deutsche Banka, u rasponu od 3,7 do 7,5 posto.

Nova u nizu zemalja eurozone koja planira oštro rezanje državne potrošnje je Italija, koja bi u utorak nakon sjednice kabineta vlade trebala objaviti trogodišnji plan štednje vrijedan 24 milijardi eura. Dijelom zbog očekivanja takvih rezova povjerenje tamošnjih potrošača palo je u svibnju na najnižu razinu u posljednjih godinu dana, objavio je istraživački institut ISAE.

Dionice diljem tržišta u Europi i Aziji pritisnuli su također strahovi da bi mjere štednje koje su najavile europske zemlje s golemim državnim dugovima i proračunskim manjkovima mogle potkopati globalni gospodarski oporavak.