Fokus na pregovore s EU donio rast Crobexa

Na Zagrebačkoj su burzi ovog tjedna Crobexi ojačali drugi tjedan zaredom, no uz i dalje mršav obujam trgovanja, pri čemu je u nešto većem fokusu investitora bila dionica Ericssona Nikole Tesle.

Crobex je skočio 1,52 posto, na 2243 boda, dok je Crobex10 ojačao 0,14 posto, na 1235 bodova.

Redovni tjedni promet dionicama dosegnuo je oko 84 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna više nego prethodnog tjedna.

Domaće je tržište kapitala ovaj tjedan bilo fokusirano na vijesti oko završetka pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, kaže Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.

"Početak tjedna donio je na burzi nastavak dobro nam znane stagnacije. Ipak sredinom tjedna, ususret dvaju sastanka na kojima su dužnosnici Europske unije trebali objaviti svoj stav vezan uz završetak pregovora, pojavile su se naznake optimizma. Vrhunac pozitivnog rasta kako dioničkih indeksa, tako i prometa ostvaren je u četvrtak, unatoč još uvijek nejasnim stavovima EU-a nakon prvog od dvaju sastanka. Kraj tjedna je donio korekciju oba dionička indeksa uslijed pada cijene dionice Ericssona Nikole Tesle nakon isteka prava na dividendu", ističe Jureša.

Ovog je tjedna najveći promet ostvaren dionicom HT-a, 23,1 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,11 posto, na 260,71 kunu.

Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, s 10 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 11 posto, na 1455,12 kuna, jer je u petak nastupio ex-dividend day, pa se više kupnjom te dionice ne ostvaruje pravo na isplatu dividende u iznosu od 190 kuna.

Nešto više trgovalo se i povlaštenom dionicom Adris grupe, kojom je ostvareno 5,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je povećana za 0,74 posto, na 273,98 kuna.

Najveći skok cijene među likvidnijim izdanjima, pak, ostvarila je dionica Dom Holdinga, za 15,56 posto, na 83,20 kuna, uz promet od 3,8 milijuna kuna.

Snažan rast cijene bilježi i dionica Ingre, za 11,83 posto, na 12,95 kuna, uz promet od 2,5 milijuna kuna. Ojačale su i ostale dionice u građevinskom sektoru, pri čemu je dionica Dalekovoda poskupila 7,9 posto, Tehnike 9,9, a Instituta IGH i Hidroelektre više od 10 posto.

"Kako prema najavama procjenu Komisije o spremnosti zatvaranja pregovora ne treba očekivati ni na sastanku ministara vanjskih poslova koji će se održati u ponedjeljak, sljedećeg tjedna je izgledan nastavak stagnacije na domaćem tržištu kapitala", ocjenjuje Jureša.

Ni ovog se tjedna na Zagrebačkoj burzi nije trgovalo dionicom Ine, čije je trgovanje Hanfa obustavila 28. travnja.

U međuvremenu, Hanfa je svojim rješenjem utvrdila da je MOL manipulirao tržištem jer je nakon javne ponude kupovao dionice i zaključivao opcijske ugovore za dionice Ine po znatno višim cijenama od cijena u privatnoj ponudi. Time je, po mišljenju Hanfe, oštetio i doveo u zabludu investicijsku javnost te prikrio stvarni cilj svoje ponude.

MOL je reagirao priopćenjem u kojem je istaknuo da je kupovao zakonito i da nije prekršio zakon, "odlučno odbacio sve navode i optužbe u vezi manipulacija tržištem" te najavio da će upotrijebiti pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka.

A iz svijeta nisu stizali poticajni signali. Na svjetskim su burzama cijene dionica pale treći tjedan zaredom jer ulagače zabrinjavaju produbljivanje grčke dužničke krize i makroekonomski podaci koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,7 posto, dok je S&P 500 pao 0,3, a Nasdaq indeks 0,9 posto.

I na većini europskih burza cijene su dionica prošlog tjedna pale. Frankfurtski Dax oslabio je 1,8, a pariški CAC 0,7 posto. Londonski FTSE ojačao je, pak, 0,4 posto.

"Nakon negativnog početka tjedna, svjetska tržišta kapitala su do kraja tjedna ublažila gubitke. Predviđanja o usporavanju globalnog gospodarskog rasta potvrdile su prošlotjedne objave makroekonomskih podataka SAD-a o nastavku negativnih kretanja na tržištu nekretnina te slabljenju industrijske proizvodnje", navodi Jureša.

Dodaje da ni objava zapisnika s posljednjeg sastanka odbora Feda nije donijele nove podatke o strategiji završetka ekspanzivne monetarne politike.

"U nadolazećem periodu možemo očekivati nastavak stagnacije na svjetskim tržištima kapitala te vjerojatno osciliranje vodećih indeksa u užem rasponu trgovanja. Značajan utjecaj na raspoloženje ulagača imat će rješavanja dužničke krize u eurozoni, kao i intenzitet usporavanja globalnog gospodarskog rasta", zaključuje Jureša.