Upitan što bi poručio građanima koji se odlučuju na samostalnu, i još uvijek ilegalnu trgovinu devizama, Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, kazao je: "Građanima se može predložiti, kao i za sve druge vidove financijskog inženjeringa, da je, ako imaju višak sredstava, možda bolje da ga bace legalno u smeće u domaćim kladionicama i kockarnicama nego daju stranim prevarantima."
Svi u gubicima
Na pravu poplavu oglasa javnosti nepoznatih tvrtki sa sjedištem u inozemstvu koje nude usluge posredništva trgovine na forexu i skidanje internetskih platformi za takvu trgovinu, reagirao je i Financijski inspektorat Ministarstva financija. Nažalost, Inspektorat je mogao samo zaključiti da se uglavnom radi o kompanijama u stranom vlasništvu nad kojima nemaju ingerencije, te su o svom nadzoru obavijestili HNB i Hanfu.
Kako kažu u Inspektoratu nakon nadzora nad jednom od pravnih osoba za koju je utvrđeno da je aktivno sudjelovala u posredovanju pri otvaranju računa za forex trgovanje u inozemstvu, naloženo je da sa svojih internetskih stranica izbriše sve sadržaje koji posredno i neposredno omogućuju rezidentima obavljanje tih poslova, dok su protiv fizičkih osoba za koje je utvrđeno da su nedopušteno trgovali na forex tržištu podneseni optužni prijedlozi. Iz Inspektorata podsjećaju da je trgovanje na stranom deviznom tržištu zabranjeno svim rezidentima osim banaka te da će liberalizacija tog tržišta, koja je trebala nastupiti od 1. siječnja 2009., vjerojatno biti odgođena za godinu dana jer je to HNB tražio od Vlade.
Prema njihovim saznanjima, većina građana koji su se upustili u forex trgovinu to su učinili s iznosima manjim od 3000 eura, dok ih je samo nekolicina trgovala s iznosima do 10.000 eura. Svi su uglavnom ostvarili gubitke nakon kojih su povlačili pologe odnosno odustajali od daljnjeg trgovanja. U HNB-u su svjesni da portali koji dopuštaju oglašavanje trgovanja na deviznom tržištu navode građane na ilegalne aktivnosti: "Rezidenti, osim banaka, ne smiju obavljati spot i forward kupoprodaje deviza u inozemstvu, ni za tu namjenu mogu dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke za otvaranje računa u inozemstvu.
Visoke kazne
Promoviranje usluga kupoprodaje deviza u inozemstvu na domaćim internetskim stranicama indirektno navodi rezidente na korištenje financijskih usluga u inozemstvu koje rezidentima prema važećim hrvatskim zakonskim propisima nije dopušteno koristiti". U HNB-u kažu da su kazne za takve aktivnosti za fizičke i pravne osobe od 15 do 200 tisuća kuna, odnosno od 3 do 20 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Sudbinu svih ulagača određuju najveći
Forex ili FX, odnosno trgovina devizama, prvobitno je razvijen kao sistem međubankarske trgovine valutama. U svijetu je doživjela pravu eksploziju razvojem internetske tehnologije sredinom devedesetih te danas likvidnošću nadmašuje bilo koju svjetsku burzu vrijednosnica. Kako sustav nije centraliziran, a sve su transakcije elektroničke, tako ne postoji ni regulator tog tržišta koje posluje doslovce od 0-24. Zarada ili gubitak ostvaruje se na razlikama u tečaju određenih valutnih parova. Mogućnost velikih zarada i gubitaka, uz u postocima male fluktuacije tečaja, ostvaruje se financijskom polugom - instrumentom koji omogućuje vrijednost transakcije i sto puta veće od pologa. Uplatom, primjerice, 1000 eura otvara se devizna pozicija od 100.000, a ako gubitak na transakcijama prijeđe iznos pologa, transakcija se automatski stopira. Prema riječima fx tradera koji se time privatno bavi dulje vrijeme, i koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman, otkada je krenula aktualna financijska kriza na forexu bilježi samo gubitke. "Prije se moglo zaraditi ako se pratilo i razumjelo stanje na tržištima. Otkada je krenula kriza, banke i hedge fondovi, u sustavu koji nalikuje Divljem zapadu, manipuliraju tečajem i love "stop-lossove" (unaprijed određen postotak gubitka nakon kojega se transakcija prekida). Drugim riječima, veliki igrači sruše tečaj, pokupe vrhnje i vrate tečaj na razinu koja im odgovara. Oni su jedini koji danas zarađuju na fx-u".
Svi u gubicima
Na pravu poplavu oglasa javnosti nepoznatih tvrtki sa sjedištem u inozemstvu koje nude usluge posredništva trgovine na forexu i skidanje internetskih platformi za takvu trgovinu, reagirao je i Financijski inspektorat Ministarstva financija. Nažalost, Inspektorat je mogao samo zaključiti da se uglavnom radi o kompanijama u stranom vlasništvu nad kojima nemaju ingerencije, te su o svom nadzoru obavijestili HNB i Hanfu.
Kako kažu u Inspektoratu nakon nadzora nad jednom od pravnih osoba za koju je utvrđeno da je aktivno sudjelovala u posredovanju pri otvaranju računa za forex trgovanje u inozemstvu, naloženo je da sa svojih internetskih stranica izbriše sve sadržaje koji posredno i neposredno omogućuju rezidentima obavljanje tih poslova, dok su protiv fizičkih osoba za koje je utvrđeno da su nedopušteno trgovali na forex tržištu podneseni optužni prijedlozi. Iz Inspektorata podsjećaju da je trgovanje na stranom deviznom tržištu zabranjeno svim rezidentima osim banaka te da će liberalizacija tog tržišta, koja je trebala nastupiti od 1. siječnja 2009., vjerojatno biti odgođena za godinu dana jer je to HNB tražio od Vlade.
Prema njihovim saznanjima, većina građana koji su se upustili u forex trgovinu to su učinili s iznosima manjim od 3000 eura, dok ih je samo nekolicina trgovala s iznosima do 10.000 eura. Svi su uglavnom ostvarili gubitke nakon kojih su povlačili pologe odnosno odustajali od daljnjeg trgovanja. U HNB-u su svjesni da portali koji dopuštaju oglašavanje trgovanja na deviznom tržištu navode građane na ilegalne aktivnosti: "Rezidenti, osim banaka, ne smiju obavljati spot i forward kupoprodaje deviza u inozemstvu, ni za tu namjenu mogu dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke za otvaranje računa u inozemstvu.
Visoke kazne
Promoviranje usluga kupoprodaje deviza u inozemstvu na domaćim internetskim stranicama indirektno navodi rezidente na korištenje financijskih usluga u inozemstvu koje rezidentima prema važećim hrvatskim zakonskim propisima nije dopušteno koristiti". U HNB-u kažu da su kazne za takve aktivnosti za fizičke i pravne osobe od 15 do 200 tisuća kuna, odnosno od 3 do 20 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Sudbinu svih ulagača određuju najveći
Forex ili FX, odnosno trgovina devizama, prvobitno je razvijen kao sistem međubankarske trgovine valutama. U svijetu je doživjela pravu eksploziju razvojem internetske tehnologije sredinom devedesetih te danas likvidnošću nadmašuje bilo koju svjetsku burzu vrijednosnica. Kako sustav nije centraliziran, a sve su transakcije elektroničke, tako ne postoji ni regulator tog tržišta koje posluje doslovce od 0-24. Zarada ili gubitak ostvaruje se na razlikama u tečaju određenih valutnih parova. Mogućnost velikih zarada i gubitaka, uz u postocima male fluktuacije tečaja, ostvaruje se financijskom polugom - instrumentom koji omogućuje vrijednost transakcije i sto puta veće od pologa. Uplatom, primjerice, 1000 eura otvara se devizna pozicija od 100.000, a ako gubitak na transakcijama prijeđe iznos pologa, transakcija se automatski stopira. Prema riječima fx tradera koji se time privatno bavi dulje vrijeme, i koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman, otkada je krenula aktualna financijska kriza na forexu bilježi samo gubitke. "Prije se moglo zaraditi ako se pratilo i razumjelo stanje na tržištima. Otkada je krenula kriza, banke i hedge fondovi, u sustavu koji nalikuje Divljem zapadu, manipuliraju tečajem i love "stop-lossove" (unaprijed određen postotak gubitka nakon kojega se transakcija prekida). Drugim riječima, veliki igrači sruše tečaj, pokupe vrhnje i vrate tečaj na razinu koja im odgovara. Oni su jedini koji danas zarađuju na fx-u".