Glasine o preuzimanju lansirale Croatia osiguranje

Na Zagrebačkoj burzi danas je trgovanje nešto intenzivnije nego jučer, a u najvećem fokusu investitora su dionice HT-a, Adrisa i Croatia osiguranja.

Crobex je oko podneva bio u plusu 0,39 posto, na 1730 bodova, a Crobex10 0,53 posto, na 972 boda.
 
Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,23 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna više nego jučer u ovo doba.
 
"Posljednjih dana, nakon pozitivnog ishoda referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, nešto se intenzivnije trguje na domaćoj burzi. U prvih 20-ak minuta današnjeg trgovanja provedeno je 100-tinjak transakcija, što je prije tjedan dana bilo ostvareno u prvom satu trgovanja. Danas su u najvećem fokusu investitora su dionice HT-a, kao i Croatia osiguranja i Adrisa, koje su i najviše pridonijele blagom jačanju Crobexa", ističe nezavisni burzovni analitičar Roman Rinkovec.
 
Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 2,5 milijuna kuna. Pritom joj cijena stagnira na 240,75 kuna.
 
Slijedi dionica Croatia osiguranja, s 1,05 milijuna kuna prometa, i skokom cijene za 6,16 posto, na 4470 kuna. Tijekom jutra cijena joj je oscilirala između 4205 i 4599 kuna.
 
Znatnije se trguje i dionicama Adrisa. Pritom je redovnom dionicom Adrisa ostvareno 504.000 kuna prometa a cijena joj stagnira na 233 kune, dok je povlaštenom dionicom te tvrtke protrgovano 293.000 kuna, a cijena joj je skočila 1,78 posto, na 221 kunu.
 
"Povećani interes investitora za dionice Adrisa i Croatia osiguranja temelji se na medijskim napisima o mogućoj prodaji 30 posto dionica domaćeg osiguravatelja Adrisu. Kako zasad nema jasnih informacija hoće li se to zaista i realizirati, već samo špekulacije, cijena dionice Croatia osiguranja znatnije oscilira", kaže Rinkovec.
 
Znatnije se trguje i dionicom Ericssona Nikole Tesle. Do podneva je njome ostvareno 308.000 kuna prometa, a cijena joj je ojačala 2,8 posto, na 1163 kune.
 
U međuvremenu, Vlada je danas usvojila fiskalne smjernice za 2012. godinu, kojima između ostaloga predviđa smanjivanje proračunskog deficita ispod tri posto BDP-a, kao i podizanje stope PDV-a s 23 na 25 posto te izmjene sustava poreza na dohodak.
 
"Fiskalne smjernice uglavnom su onakve kakve su bile predstavljene proteklih dana u medijima. Stoga ne očekujem da će domaće tržište kapitala znatnije reagirati na njih", zaključuje Rinkovec.