Hrvati čekaju novu vladu prije nego se odluče ponovo kupovati dionice

Crobex indeksi porasli su prošloga tjedna 2,7 posto, ali na Zagrebačkoj burzi nije vladala euforija kao na svjetskim tržištima, jer investitori nisu voljni znatnije mijenjati pozicije zbog nepoticajnih domaćih makroekonomskih pokazatelja i skorašnjih parlamentarnih izbora.

Veći dio tjedna indeksi su stagnirali, jedino su u srijedu znatnije ojačali, za više od 1,3 posto.

Na razini tjedna Crobex je ostvario dobitak od 2,75 posto, dosegnuvši 1.852 boda, dok je Crobex10 porastao 2,71 posto, na 1.019 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 77,54 milijuna kuna, što je otprilike 30 milijuna više nego tjedan dana ranije.

„Investitori na domaćem tržištu su na oprezu jer makroekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući. Približavaju se i parlamentarni izbori, pa su suzdržani dok od nove vlade ne dobiju konkretnije smjernice. Financijska izvješća kompanija mogla bi zadržati Crobex na postojećim razinama, no bez većeg obujma trgovanja, teško je očekivati značajniji preokret na tržištu“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu pala za 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, više nego što se očekivalo, što je posljedica nejake domaće potrošnje i slabljenja inozemne potražnje.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u rujnu industrija oslabila za 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

DZS je objavio i da je u rujnu broj zaposlenih pao za otprilike 15.500 osoba, ili 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, na ukupno 1,408 milijuna.

To je veći pad zaposlenosti nego što se očekivalo, s obzirom da su makroekonomisti u anketi Hine procjenjivali da je u rujnu, zbog završetka turističke sezone, broj zaposlenih pao za 11.000.

U međuvremenu, većina domaćih kompanija izvijestila je o poslovnim rezultatima u prvih devet ovogodišnjih mjeeci.

HT je u prvih devet mjeseci ostvario neto dobit od 1,48 milijardi kuna, što je na razini iz istog lanjskog razdoblja. Ukupni prihod kompanije dosegnuo je 6,092 milijarde kuna, što je 3,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Cijena te dionice oslabila je na tjednoj razini 0,18 posto, na 247,56 kuna, uz promet od 13,25 milijuna kuna.

Po likvidnosti slijedi povlaštena dionica Adris Grupe, s 5,9 milijuna kuna prometa, i rastom cijene od 7,93 posto, na 218,98 kuna.

Kompanija je izvijestila da je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit prije poreza od 660 milijuna kuna, što je za 18 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine, dok su joj ukupni prihodi iznosili 2,5 milijarde kuna, što je za 5,6 posto više.

U nešto većem fokusu investitora bila je i dionica Ericssona Nikole Tesle, s prometom od 5,6 milijuna kuna. Cijena joj skliznula 1,16 posto, na 1.050 kuna.

Najveći skok cijene među likvidnijim izdanjima bilježi dionica Petrokemije, za 11,45 posto, na 195 kuna.

Iz kutinske kompanije izvijestili su da je u prvih devet mjeseci ostvarena dobit u poslovanju od 114 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2010. godine zabilježen gubitak od 126 milijuna kuna.

Balgač i u idućem razdoblju očekuje nastavak sličnih trendova na domaćem tržištu.

„Domaće tržište moglo bi i nadalje biti pod pritiskom slabih makroekonomskih pokazatelja“, ocjenjuje Balgač.

Na svjetskim je burzama, pak, prošloga tjedna zavladala euforija nakon što su europski lideri usuglasili rješenja za suzbijanje dužničke krize, a rastu cijena dionica četvrti tjedan zaredom pridonijeli su i dobri poslovni rezultati niza kompanija.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 3,6 posto, probivši se po prvi puta od početka kolovoza iznad razine od 12.000 bodova. S&P 500 i Nasdaq indeks skočili su, pak, 3,8 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,9 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 6,3, a pariški CAC 5,6 posto.

Euforija na tržištima zavladala je nakon što je na summitu čelnika eurozone postignut dogovor s bankama o otpisu 50 posto grčkog duga, dokapitalizaciji europskih banaka i povećanja kreditnih kapaciteta kriznog fonda eurozone,

„Prošlotjedna reakcija investitora na inozemnim burzama na pozitivne vijesti iz eurozone u vezi rješavanje dužničke krize bila je čak i snažnija od naših očekivanja. Naime, iako su europski čelnici dogovorili konkretne mjere, glavne stavke njihova sporazuma još su nedorečene, prije svega način povećanja fonda za financijsku stabilnost. Nisu još ispunjeni ni preduvjeti za uvođenje koordiniranog fiskalnog upravljanja u eurozoni“, napominje Balgač.

No, te vijesti iz eurozone, uz ohrabrujuće makroekonomske pokazatelje iz SAD-a i vrlo dobra poslovna izvješća kompanija, i dalje podupiru pozitivni trend na svjetskim burzama.

„Ponešto sam skeptičan oko održivosti tog pozitivnog trenda, jer osim što još nemamo konkretnih detalja oko rješavanja dužničke krize u eurozoni, makroekonomski pokazatelji još nisu na razinama koje bi podupirale rast tržišta“, navodi Balgač.

Tehnička analiza S&P-a: Sve jasniji obrisi bikovskog scenarija

Prošloga je tjedna S&P 500 indeks skočio 3,8 posto, na 1.285 bodova. Od početnog odbijanja do prošlotjednog konačnog probijanja zone otpora, koja se nalazi između 1.250 i 1.260 bodova, najvažnijem američkom burzovnom indeksu trebalo je dva tjedna.

“U prvom napadu na tu zonu, prije dva tjedna, prodavači su uspjeli potisnuti cijene do granice potpore na 1.220 bodova. Na tim razinama trgovci su osjetili potrebu za kupnjom dionica. U četvrtak, pak, ta je potreba dosegla vrhunac. Znakovito, u petak se očekivala rasprodaja, no izostala je. To nam potvrđuje tezu da se nalazimo usred ozbiljnijeg porasta cijena na tržištu, pa ni procjene rasta S&P-a iznad 1.400 bodova do kraja godine nisu više tako besmislene”, kaže Marko Erdeljac, stručni suradnik u riznici Erste banke.

Ipak, do toga ima još vremena, a najveću bi važnost u idućim tjednima trebalo posvetiti zoni potpore, koja se nalazi u bivšoj zoni otpora.

No, ako S&P u idućim tjednima završi ispod 1.250 bodova, to bi dovelo u pitanje bikovski scenarij na Wall Streetu, koji sada postupno postaje sve jasniji, napominje Erdeljac.

“Prije slijedećeg većeg pada cijena, koji bi se trebao dogoditi u idućim mjesecima, S&P 500 indeks mora porasti do granica iznad 1.400 bodova. Takav porast, pogotovo ako se dogodi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, trebao bi poprimiti razmjere ‘short squeezea’”, smatra Erdeljac.

Nekoliko posljednjih mjeseci tržište je bilo preplavljeno lošim fundamentalnim vijestima, slabom makroekonomskom slikom i neslaganjem političara. Stoga bi, ističe Erdeljac, dobre vijesti pretvorile prodavače u kupce dionica te bi samo taj efekt podigao cijene vrlo visoko, i to vrlo brzo.

* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.