Kako je Vlada samo jednim potezom HT-u digla cijenu na 248 kuna

Unatoč snažnom rastu cijena dionica na svjetskim tržištima, na zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna Crobexi tek blago ojačali, i to uz vrlo nizak promet, što pokazuje da su domaći investitori i nadalje neskloni ulaganju u rizičnu imovinu.

Crobex indeks prošloga je tjedna ojačao za 0,07 posto, na 1.823 boda, a Crobex10 za 0,34 posto, na 1.007 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 79,3 milijuna kuna, što je 21,5 milijuna više nego tjedan dana ranije, no to je ipak mršav promet.

„Uslijed dužničkih previranja u eurozoni, domaći investitori i dalje su neskloni ulaganju u rizičniju imovinu. Uz vrlo nizak obujam trgovanja, Crobex se uspijeva održati iznad 1.800 bodova“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Najveći promet protekloga je tjedna ostvaren dionicom Belja, 29,06 milijuna kuna. Cijena joj se tijekom tjedna kretala u rasponu od 85,4 i 119 kuna, završivši tjedan na 86 kuna, što predstavlja tjedni pad od 4,4 posto.

Dionicom HT-a ostvareno je, pak, 16,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 1,97 posto, na 248 kuna.

Rast cijene HT-a uslijedio je nakon što je Vlada uputila Saboru prijedlog da telekom operateri od početka iduće godine više ne plaćaju naknadu od 6 posto za usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama. Kao jedna od antirecesijskih mjera, ta je naknada uvedena 2009. godine.

To je pozitivna vijest za telekom operatere. Primjerice, HT je u prvoj polovini ove godine za taj namet izdvojio 71 milijuna kuna, 6 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju 2010. godine.

U nešto većem fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i dionica Atlantske plovidbe. Uz promet od 2,8 milijuna kuna, cijena joj je pala za 1,2 posto, na 408,77 kuna.

Znatniji promet ostvaren je i dionicom Dom holdinga, 2,7 milijuna kuna, a cijena joj je skočila 10,6 posto, na 72,89 kuna.

„I u idućem razdoblju domaće tržište bit će u blagoj korelaciji s kretanjima na inozemnim burzama, dok investitori čekaju financijska izvješća domaćih kompanija za trećem ovogodišnje tromjesečje. Objava tih izvješća započet će krajem mjeseca“, ističe Balgač.

A zahvaljujući nadi da će europski dužnosnici do kraja ovoga mjeseca usuglasiti rješenja za suzbijanje dužničke krize, na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, i to drugi tjedan zaredom, što nije zabilježeno još od početka srpnja.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 4,9 posto, dok je S&P 500 skočio 6, a Nasdaq indeks 7,6 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 5,1 posto, a pariški CAC 3,9 posto.

Osim nade da će dužnička kriza uskoro biti savladana, pozitivno su na tržište utjecali i dobri makroekonomski podaci koji pokazuju da bi američko gospodarstvo moglo izbjeći novu recesiju.

„Nakon snažnog rasta početkom tjedna, više pod utjecajem zatvaranja kratkih pozicija investitora nego njihova pozicioniranja u dugačke, potkraj tjedna na svjetskim burzama nastupio je predah. Rizici su i dalje prisutni, ponajviše oko dokapitalizacije europskog bankarskog sektora, ali i makroekonomskih pokazatelja. Naime, šira slika nije se znatnije promijenila. Recesija i dalje prijeti globalnom gospodarstvu, zbog čega su investitori na oprezu, a trgovanje volatilno“, navodi Balgač.

Kako dodaje, tržišta čekaju rasplet situacije u eurozoni oko dužničke krize.

„Svaki pogrešan politički korak imat će prilično negativne implikacije na financijska tržišta“, kaže Balgač.

Idućega tjedna Balgač očekuje stabilno trgovanje na svjetskim burzama, moguće i s blagim pozitivnim predznakom, dok investitori čekaju političke odluke u vezi dužničke krize.

Tehnička analiza S&P-a: slijedi napad na 1.250 bodova

Američki S&P 500 indeks skočio je prošloga tjedna 6 posto, na 1.224 boda.

“Pritom je S&P 500 probio nekoliko važnih razina otpora, koje su prijetili tržištu, pa si je otvorio put za napad na zonu od 1.250 i 1.260 bodova”, kaže Marko Erdeljac, stručni suradnik u riznici Erste banke.

Ističe kako je S&P probio granicu od 1.220 bodova, koja će u idućim tjednima, zajedno s 1.180 bodova, biti linija potpore S&P-u.

„U očekivanju napada na zonu otpora, koja se nalazi između 1.250 i 1.260 bodova, važno je istaknuti da bi završavanje iznad te zone na tjednoj razini moglo potaknuti ulagače koji su dosad igrali 'short' stranu na zatvaranje pozicija. Ta situacija mogla bi, pak, izazvati ‘short covering’ efekt, pri kojem bi novi vrh S&P-a u ovoj godini postao realnost”, ocjenjuje Erdeljac.

Dodaje i da se u zoni otpora očekuje povećani obujam trgovanja.