Neovisno o sektoru, računi dobiti i gubitka u najvećem broju slučajeva pokazuju isto, pad prihoda i pad dobiti, a samo se neke kompanije uspijevaju izdvojiti iz mase pozitivnim pokazateljima.
Poslije srceparajućeg prošlogodišnjeg upozoravanja na rizike poslovanja u Hrvatskoj i podizanje kamata zbog rizika poslovanja, banke su tek ove godine počele pokazivati znakove da zemlja doista jest u recesiji. Neke od manjih poslovale su s gubitkom. Čak su i velike osjetile pad prihoda, a ne samo njihovo usporavanje. No to nije razlog za neko veselje. S druge strane, HPB je čišćenjem bilance uspio preokrenuti prošlogodišnje minuse i državna banka ponovo zarađuje.
HPB-ova sestra po aferama Podravka uspjela je u šest mjeseci ove godine podići dobit 61 posto, a ako počnu manje izdvajati na kojekakva ulaganja "društvene odgovornosti u lokalnoj zajednici" i nastave se baviti svojim poslom, možda će do kraja godine biti i bolji. Građevinske pak kompanije redom muku muče s dobivanjem poslova i profitabilnošću, najviše zbog dva razloga.
Prvo, nekretninski balon i umjetno održavane visoke cijene stambenih nekretnina, u čemu sudjeluju i banke, ispuhuje se i nastavit će s ispuhivanjem.
Drugo, država, taj nepodnošljivo rasipni ulagač u velike građevinske projekte sumnjive isplativosti i sumnjivih kriterija dodjele poslova, morala je pod teretom pada gospodarskih aktivnosti i poreznih prihoda zatvoriti pipu, čime su državni favoriti ostali na suhom.
Ulagači u dionice iz ove bi dugotrajne hrvatske recesije morali izvući barem jednu pouku: investiranje u tvrtke ovisne o državnom proračunu na kraju je rizičnije nego u one koje posluju u uvjetima najokrutnije međunarodne konkurencije. Istini za volju, može ih se nabrojiti na prste jedne ruke.
Poslije srceparajućeg prošlogodišnjeg upozoravanja na rizike poslovanja u Hrvatskoj i podizanje kamata zbog rizika poslovanja, banke su tek ove godine počele pokazivati znakove da zemlja doista jest u recesiji. Neke od manjih poslovale su s gubitkom. Čak su i velike osjetile pad prihoda, a ne samo njihovo usporavanje. No to nije razlog za neko veselje. S druge strane, HPB je čišćenjem bilance uspio preokrenuti prošlogodišnje minuse i državna banka ponovo zarađuje.
HPB-ova sestra po aferama Podravka uspjela je u šest mjeseci ove godine podići dobit 61 posto, a ako počnu manje izdvajati na kojekakva ulaganja "društvene odgovornosti u lokalnoj zajednici" i nastave se baviti svojim poslom, možda će do kraja godine biti i bolji. Građevinske pak kompanije redom muku muče s dobivanjem poslova i profitabilnošću, najviše zbog dva razloga.
Prvo, nekretninski balon i umjetno održavane visoke cijene stambenih nekretnina, u čemu sudjeluju i banke, ispuhuje se i nastavit će s ispuhivanjem.
Drugo, država, taj nepodnošljivo rasipni ulagač u velike građevinske projekte sumnjive isplativosti i sumnjivih kriterija dodjele poslova, morala je pod teretom pada gospodarskih aktivnosti i poreznih prihoda zatvoriti pipu, čime su državni favoriti ostali na suhom.
Ulagači u dionice iz ove bi dugotrajne hrvatske recesije morali izvući barem jednu pouku: investiranje u tvrtke ovisne o državnom proračunu na kraju je rizičnije nego u one koje posluju u uvjetima najokrutnije međunarodne konkurencije. Istini za volju, može ih se nabrojiti na prste jedne ruke.