Dow Jones indeks oslabio je 107 bodova, ili 1,03 posto, na 10.340 bodova, dok je S&P 500 pao 1,15 posto, na 1.091 bod, a Nasdaq indeks 1,11 posto, na 2.208 bodova.
Prvi ovotjedni radni dan na Wall Streetu, s obzirom da se u ponedjeljak zbog blagdana nije radilo, donio je korekciju cijena dionica, nakon što su prošloga tjedna zabilježile najveći skok u posljednja dva mjeseca.
"To mi više djeluje kao konsolidacija tržišta nego kao uvjerljiva prodaja. Mislimo da je tržište u uzlaznom trendu i ako ne dođe do ponovne prodaje, uz veći obujam trgovanja, ostajemo pri tom stavu", kaže Maier Tarlow, trgovac u tvrtki Raven Securities.
Zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima, koji su ublažili strahovanja od nove recesije u američkom gospodarstvu, prošloga su tjedna vodeći indeksi na Wall Streetu skočili između 2,9 i 3,8 posto. Stoga analitičari kažu da korekcija cijena dionica nije neočekivana.
Obujam trgovanja bio je jučer jedan od najmršavijih u ovoj godini. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo samo 5,9 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 9,65 milijardi.
Pod pritiskom je bio bankarski sektor, nakon teksta u Wall Street Journalu da je europski 'test na stres', provjera kako bi eventualna kriza utjecala na bilance banaka, podcijenio izloženost pojedinih banaka potencijalno rizičnim državnim dugovima.
To bi moglo značiti da slijedi nova runda dokapitalizacije tih banaka kako bi poboljšale svoje bilance. Njemačka bankarska udruga objavila je da bi 10 najvećih tamošnjih banaka trebalo oko 105 milijardi eura svježeg kapitala zbog regulatornih promjena kojima je cilj sprječavanje financijskih kriza.
Cijene dionica europskih banaka UBS-a, Deutsche banke i Barclaysa pale su između 2,9 i 5,7 posto. To je negativno utjecalo i na američke banke, pa je KBW indeks bankarskog sektora jučer pao 3,2 posto.
Trgovci kažu da mršav obujam trgovanja pokazuje da se ne radi o uvjerljivoj rasprodaji, te da su uz takav promet pomaci na tržištu obično veći.
Među najveće dobitnice jučer se uvrstila dionica Oraclea. Njezina je cijena skočila gotovo 6 posto, nakon vijesti da je za predsjednika tog softverskog diva imenovan Mark Hurd, bivši čelnik Hewlett-Packarda.
Dionica U.S. Steela poskupila je, pak, 4,6 posto jer su se proširile glasine da je za preuzimanje tog najvećeg američkog proizvođača čelika zainteresiran ArcelorMittal.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,58 posto, na 5.407 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,60 posto, na 6.117 bodova, a pariški CAC 1,11 posto, na 3.643 boda.
Prvi ovotjedni radni dan na Wall Streetu, s obzirom da se u ponedjeljak zbog blagdana nije radilo, donio je korekciju cijena dionica, nakon što su prošloga tjedna zabilježile najveći skok u posljednja dva mjeseca.
"To mi više djeluje kao konsolidacija tržišta nego kao uvjerljiva prodaja. Mislimo da je tržište u uzlaznom trendu i ako ne dođe do ponovne prodaje, uz veći obujam trgovanja, ostajemo pri tom stavu", kaže Maier Tarlow, trgovac u tvrtki Raven Securities.
Zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima, koji su ublažili strahovanja od nove recesije u američkom gospodarstvu, prošloga su tjedna vodeći indeksi na Wall Streetu skočili između 2,9 i 3,8 posto. Stoga analitičari kažu da korekcija cijena dionica nije neočekivana.
Obujam trgovanja bio je jučer jedan od najmršavijih u ovoj godini. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo samo 5,9 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 9,65 milijardi.
Pod pritiskom je bio bankarski sektor, nakon teksta u Wall Street Journalu da je europski 'test na stres', provjera kako bi eventualna kriza utjecala na bilance banaka, podcijenio izloženost pojedinih banaka potencijalno rizičnim državnim dugovima.
To bi moglo značiti da slijedi nova runda dokapitalizacije tih banaka kako bi poboljšale svoje bilance. Njemačka bankarska udruga objavila je da bi 10 najvećih tamošnjih banaka trebalo oko 105 milijardi eura svježeg kapitala zbog regulatornih promjena kojima je cilj sprječavanje financijskih kriza.
Cijene dionica europskih banaka UBS-a, Deutsche banke i Barclaysa pale su između 2,9 i 5,7 posto. To je negativno utjecalo i na američke banke, pa je KBW indeks bankarskog sektora jučer pao 3,2 posto.
Trgovci kažu da mršav obujam trgovanja pokazuje da se ne radi o uvjerljivoj rasprodaji, te da su uz takav promet pomaci na tržištu obično veći.
Među najveće dobitnice jučer se uvrstila dionica Oraclea. Njezina je cijena skočila gotovo 6 posto, nakon vijesti da je za predsjednika tog softverskog diva imenovan Mark Hurd, bivši čelnik Hewlett-Packarda.
Dionica U.S. Steela poskupila je, pak, 4,6 posto jer su se proširile glasine da je za preuzimanje tog najvećeg američkog proizvođača čelika zainteresiran ArcelorMittal.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,58 posto, na 5.407 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,60 posto, na 6.117 bodova, a pariški CAC 1,11 posto, na 3.643 boda.