Foto Reuters
Dow Jones je pao 114 bodova, ili 1,08 posto, na 10.510 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,42 posto, na 1120 bodova, a Nasdaq 1,57 posto, na 2317 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene dionica su porasle, zahvaljujući vijestima da je Grčkoj uplaćena prva tranša kredita iz paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, ukupno vrijednog 80 milijardi eura, te da će ministri financija EU-a ovih dana dogovoriti sve detalje 750 milijardi eura vrijednog plana za stabilizaciju eurozone.
To je umanjilo strahovanja ulagača od širenja dužničke krize iz Grčke na druge zemlje eurozone, pa se tečaj eura probio iznad razine od 1,24 dolara.
Međutim, vijest da će Njemačka zabraniti short selling dionicama 10 najvažnijih financijskih institucija i certifikatima državnog duga uznemirila je ulagače.
Njemačke se vlasti nadaju da će ukidanjem te prakse trgovanja posuđenim vrijednosnim papirima stabilizirati financijsko tržište, no to je podsjetilo ulagače na očajničke poteze američkih vlasti koje su 2008. na isti način pokušale zauzdati financijsku krizu. Zbog toga je tečaj eura naglo pao, zaronivši na 1,2160 dolara, novu najnižu razinu u četiri godine.
Ulagače je uznemirila i vijest da su zastupnici demokrata i republikanaca u američkom Senatu postigli kompromis o nadležnosti saveznih i lokalnih institucija u nadzoru banaka, što je otvorilo put prema uvođenju radikalne reforme financijskog sustava.
To je uzdrmalo financijski sektor, pa je S&P indeks tog sektora potonuo 2,8 posto, pri čemu su cijene dionica JPMorgan Chasea, Citigroupa i Wells Farga pale između 2,1 i 4,3 posto.
Strahovanja da će slabost gospodarstva eurozone usporiti oporavak cjelokupnog svjetskog gospodarstva izazvala su, pak, oštar pad cijena dionica tehnoloških kompanija, koje uvelike ovise o izvozu. Indeks poluvodičkog sektora potonuo je 2,9 posto, a među najvećim je gubitnicama, s padom cijene za 2,7 posto, bila dionica najvećeg svjetskog proizvođača čipova Intela.
S&P indeks trgovačkog sektora oslabio je, pak, 2,5 posto, nakon upozorenja Wal-Marta i nekoliko drugih trgovačkih lanaca da bi, zbog sporog oporavka potrošnje, njihova dobit u drugom tromjesečju mogla biti manja od procjena analitičara. Unatoč tome, cijena dionice Wal-Marta porasla je 1,8 posto, jer je u prvom tromjesečju najveći američki trgovački lanac ostvario bolje poslovne rezultate nego što se očekivalo.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,85 posto, na 5307 bodova, dok je frankfurtski Dax porastao 1,47 posto, na 6155 bodova, a pariški CAC 2,08 posto, na 3617 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene dionica su porasle, zahvaljujući vijestima da je Grčkoj uplaćena prva tranša kredita iz paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, ukupno vrijednog 80 milijardi eura, te da će ministri financija EU-a ovih dana dogovoriti sve detalje 750 milijardi eura vrijednog plana za stabilizaciju eurozone.
To je umanjilo strahovanja ulagača od širenja dužničke krize iz Grčke na druge zemlje eurozone, pa se tečaj eura probio iznad razine od 1,24 dolara.
Međutim, vijest da će Njemačka zabraniti short selling dionicama 10 najvažnijih financijskih institucija i certifikatima državnog duga uznemirila je ulagače.
Njemačke se vlasti nadaju da će ukidanjem te prakse trgovanja posuđenim vrijednosnim papirima stabilizirati financijsko tržište, no to je podsjetilo ulagače na očajničke poteze američkih vlasti koje su 2008. na isti način pokušale zauzdati financijsku krizu. Zbog toga je tečaj eura naglo pao, zaronivši na 1,2160 dolara, novu najnižu razinu u četiri godine.
Ulagače je uznemirila i vijest da su zastupnici demokrata i republikanaca u američkom Senatu postigli kompromis o nadležnosti saveznih i lokalnih institucija u nadzoru banaka, što je otvorilo put prema uvođenju radikalne reforme financijskog sustava.
To je uzdrmalo financijski sektor, pa je S&P indeks tog sektora potonuo 2,8 posto, pri čemu su cijene dionica JPMorgan Chasea, Citigroupa i Wells Farga pale između 2,1 i 4,3 posto.
Strahovanja da će slabost gospodarstva eurozone usporiti oporavak cjelokupnog svjetskog gospodarstva izazvala su, pak, oštar pad cijena dionica tehnoloških kompanija, koje uvelike ovise o izvozu. Indeks poluvodičkog sektora potonuo je 2,9 posto, a među najvećim je gubitnicama, s padom cijene za 2,7 posto, bila dionica najvećeg svjetskog proizvođača čipova Intela.
S&P indeks trgovačkog sektora oslabio je, pak, 2,5 posto, nakon upozorenja Wal-Marta i nekoliko drugih trgovačkih lanaca da bi, zbog sporog oporavka potrošnje, njihova dobit u drugom tromjesečju mogla biti manja od procjena analitičara. Unatoč tome, cijena dionice Wal-Marta porasla je 1,8 posto, jer je u prvom tromjesečju najveći američki trgovački lanac ostvario bolje poslovne rezultate nego što se očekivalo.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,85 posto, na 5307 bodova, dok je frankfurtski Dax porastao 1,47 posto, na 6155 bodova, a pariški CAC 2,08 posto, na 3617 bodova.