Najbolja ulaganja na burzi robe: guma, željezo, pamuk i aluminij

Iako su prošlog mjeseca gotovo svi svjetski analitičari očekivali pad cijena na robnim burzama, mogući preokret spriječili su katastrofalni požari u Rusiji. Pozornost svijeta okrenula se rastućim cijena pšenice i drugih žitarica koje su izazvale klasični šok ponude.

Rast cijena mogao bi se zabilježiti i na tržištu industrijskih i plemenitih metala koji su pali s najviših povijesnih razina zabilježenih prije dvije godine. U fokusu tržišta ponovno je Kina, u kojoj se očekuje novi građevinski boom, koji će definitivno povećati cijene željezne rude, čelika i cementa. U posljednjih godinu dana cijene prirodnog plina, većine voća, kave, pamuka, vune, željezne rude i bakra porasle su više od 20 posto. Guma je na globalnim tržištima poskupjela čak 100 posto. Pamuk je 50, aluminij 20, a željezna ruda čak 65 posto.

Trendove na globalnom tržištu robe za Business.hr komentirao je Igor Erker, član Uprave Ilirika Vrijednosnih papira: "Situacija u sektoru prehrane još se nije stabilizirala. Naime, rast cijena pšenice i žitarica može biti opasan za svjetski oporavak te posebno opasan za neka azijska gospodarstva. Sektor metala prošao je kroz korekciju u posljednjih nekoliko mjeseci, no cijene metala ponovno su počele rasti. Treba istaknuti da je korekcija zapravo dobrodošla, jer sada imamo izvrsnu priliku za ulazak i nova ulaganja. Smatramo da tržište metala upravo ulazi u novu dugoročnu fazu rasta."

Čelik u problemima

Erker napominje kako je Ilirka u Hrvatskoj i Sloveniji jako izložena tržištu robe. Fondovi poput slovenskog Energyja ili hrvatskog BRIC-a su do 50 posto izloženi kretanju cijena robe. Isti su fondovi, napominje Erker, u posljednjih deset godina ostvarili izvanredne prinose, a ulagače i fond menadžere najviše raduje činjenica da bi u sljedećih deset godina ti fondovi mogli ostvariti još toliko prinosa. Primjerice, Ilirika BRIC u prvom je polugodištu ostvario 12 posto prinosa, dok je Ilirika Energy u plusu oko pet posto.

No, neće rasti cijene sve robe, pa analitičari tako očekuju pad cijena čelika i aluminija. Trend rasta cijena čelika počeo je u travnju 2009. godine i još traje, 17 mjeseci poslije. U tim teškim vremenima nastala su dva problema koja su uzrokovala rast cijena čelika: prvi je bio zatvaranje proizvodnje što je izazvalo pad zaliha, a drugi rast cijena željeza i koksa. Prvi je problem sada riješen i čini se da zalihe dolaze na zadovoljavajuću razinu, no drugi cijenu čelika još uvijek drži visokom.

MSCI i BDI

Kratkoročno, trend rasta cijena čelika nastavit će se u idućih nekoliko mjeseci. Trenutačno se čini da će se taj trend nastaviti sve do jeseni 2010. godine. Srednjoročne prognoze također pokazuje da će cijene čelika rasti, ali ako cijene čelika, prema kratkoročnoj prognozi, rekord dosegnu u jesen 2010. godine, tada je vrlo vjerojatno da će početi novi srednjoročni trend. Dakle, nakon potencijalnog vrhunca na jesen, vrlo je vjerojatan scenarij u kojem će cijene padati u idućih 6 do 12 mjeseci.

Rast cijena aluminija, koji je započeo u siječnju 2009. godine, završio je prošli mjesec, a riječ je bila o dugom razdoblju rasta cijena nakon kojega slijedi razdoblje u kojem će one padati. Ponuda i potražnja nisu u ravnoteži zbog velikog proizvodnog viška koji je u povijesnom kontekstu zalihe aluminija doveo na rekordnu razinu, a jedini važan čimbenik u rastu cijena bio je porast cijena proizvodnje aluminija koje su i danas visoke.

Osim spomenutih sirovina, ostale kategorije uglavnom su u porastu, pa se tako u posljednjih nekoliko tjedana bilježi rast cijena šećera i željezne rude. Najbolji pokazatelj slike tržišta robe je MSCI Commodities indeks, koji je od početka godine porastao više od 12 posto ili više od 300 bodova. Drugi pokazatelj stanja na tržištu, Baltic Dry indeks, koji preko cijena brodarskih vozarina ukazuje na stanje ponuda sirovih rasutih tereta, u posljednjih je mjesec dana skočio čak 400 bodova, odbivši se tako od najniže ovogodišnje razine od 1700 bodova na aktualnih 2200 bodova.