Ni nekad optimističan rujan nije uspio "popraviti" burze

Strahovi od nove krize, koji tresu globalna financijska tržišta, uzdrmali su i Zagrebačku burzu čiji su indeksi u prošlom mjesecu pali više od sedam posto. Crobex je pao 8,8 posto, a Crobex 10 spušten za 7,2 posto.

Budući da na vidiku nema konkretnog rješenja dužničke zavrzlame u Europi, negativan niz na globalnim dioničkim tržištima, ali i u Zagrebu, najvjerojatnije će se nastaviti, smatraju analitičari.

"Nakon dosta dobrog kolovoza, najboljeg u posljednje tri godine, rujan je umjesto očekivane jesenske živosti donio neočekivan pad prometa i indeksa. Nažalost, ništa od trgovinske statistike Zagrebačke burze nije odskakalo od trendova na europskim i svjetskim tržištima kapitala, kojima dominira nesigurnost zbog produbljivanja dužničke krize u eurozoni", stoji u mjesečnom priopćenju ZSE-a.

Početkom prošlog mjeseca Crobex je pao ispod psihološki važne razine od 2000 bodova. Do danas su poništeni gotovi svi ovogodišnji dobici, a Crobex je došao na razinu otprije godinu dana. Njegov mlađi brat Crobex 10 približio se baznoj razini od 1000 bodova.

Prvi put od prosinca prošle godine Crobex je u utorak pao ispod razine od 1800 bodova, zahvaljujući uveznim pesimizmu s europskih burzi, gdje su ključni indeksi pali između dva i tri posto.

"Najbolje je rješenje krize dopustiti Grčkoj izlazak iz eurozone", misli Petar Brkić, vlasnik Abacus Brokera. To bi zasigurno olakšalo situaciju ostatku Europske unije, a malo mira na tržišta donijela bi posve suprotna odluka, uvođenje zajedničkih euroobveznica i jači angažman Europske centralne banke, smatra Brkić i dodaje kako se zasad nijedna velika država iz Unije ne želi odreći preostalog ekonomskog suvereniteta.

Ne može biti gore

"Što se Hrvatske tiče, do izbora se neće ništa znatno promijeniti. Pad burze u ovoj godini veći je od mojeg očekivanja i nije moglo biti gore. Po nizu pokazatelja, mi smo na europskom dnu i takvi su nam rezultati na burzi, koja je u međuvremenu postala sasvim nevažna za javnost", zaključio je Brkić.

Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik u Centar banci, smatra da je burzovna godina mogla biti i lošija, no zasad se može reći da je definitivno podbacila. Kao i Brkić, Bošković misli da je jedno od rješenja za eurozonu u sadašnjem obliku uvođenje potpune fiskalne unije sa središnjom proračunskom politikom kakvu imaju Sjedinjenje Američke Države.

"Politika je glavni problem i nije lako zamisliti pristanak vodećih europskih čelnika na izjednačavanje statusa sa siromašnijim susjedima. Ostala su rješenja još radikalnija pa je vrlo vjerojatno da će olakšanje eurozoni donijeti kratkoročne zakrpe", rekao je Bošković.

Ekonomisti Goldman Sachsa objavili su da bi eurozona mogla kliznuti u recesiju već u ovom tromjesečju, a smanjili su i procjene gospodarskog rasta za SAD u idućoj godini sa 2 na 1,4 posto. Agencija Standard & Poor's povećala je vjerojatnost od nove recesije u zapadnoj Europi iduće godine na 40 posto.

Grčka vlada priznala je da neće postići fiskalne ciljeve koji su joj zadani kako bi dobila novu tranšu međunarodnog kredita.

Veći teret bankama

Unatoč oštrim mjerama štednje, grčki proračunski manjak ove će godine dosegnuti 8,5 posto BDP-a, što je više od ciljanih 7,6 posto. Iduće godine deficit će biti smanjen na 6,8 posto, a dogovorena ciljana razina s međunarodnim kreditorima bila je 6,5 posto BDP-a.

Inspektori MMF-a, Unije i Europske središnje banke i dalje češljaju proračunske stavke u Grčkoj, a ni jučerašnji sastanak ministara financija 17 članica eurozone nije urodio konkretnim rješenjima.

Ministri su poručili da razmatraju mogućnost proširenja uloge privatnih investitora u planiranom drugom paketu financijske pomoći Grčkoj.

To, pak, jača izglede da vlasnici grčkih državnih obveznica, uglavnom banke, preuzmu veći teret restrukturiranja grčkog duga od dogovorenog. U srpnju je dogovoreno da bi banke otpisale 21 posto vrijednosti njihova portfelja u grčkim dugovima.

Ministri financija eurozone također su poručili da Grčka može pričekati odluku o drugoj tranši međunarodnog kredita do polovine studenog, čime su pojačali pritisak na Atenu da uloži dodatne napore na smanjenju njezinih dugova.

Zbog toga su jučer oštro pale cijene dionica europskih banaka, a najveća je gubitnica bila dionica Dexie, s padom od 10 posto, nakon što je agencija Moody's objavila da preispituje rejting te francusko-belgijske financijske grupe jer zbog izloženosti grčkim dugovima strahuje za njezinu likvidnost.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Business.hr-a od 5. listopada 2011. Ako se želite pretplatii na Business.hr, to možete učiniti ovdje