Pustoš na ZSE-u zavladala jer se mirovinci 'krcaju' stranim dionicama

Iako je ovogodišnja situacija na globalnim tržištima kapitala daleko od ružičaste, hrvatski mirovinski fondovi sve više preferiraju ulaganja u dionice na inozemnim burzama.

Prema podacima iz izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za listopad, primjetan je rast te stavke u sva četiri obvezna mirovinska fonda koji ukupno drže 2,55 milijardi kuna u dionicama inozemnih kompanija. Od toga lavovski dio od gotovo dvije milijarde kuna ima AZ fond. U odnosu na siječanjske Hanfine podatke, AZ je povećao vrijednost te vrste imovine za petinu. Da AZ prilično vjeruje stranim dionicama, govori i podatak da trenutačno ta vrsta vrijednosnica sudjeluje s više od 12 posto u ukupnoj imovini, što je uvjerljivo najveći udjel od svih ostalih mirovinaca.

"Kako je ukupna izloženost dionicama AZ fonda na otprilike istim razinama u odnosu na početak godine, razlika je nastala samom promjenom cijena dionica u portfelju. Puno bolji povrati na strani dio imovine (pogotovo na dio izložen SAD-u i farmaceutskom sektoru) doveli su do povećanja njegove relativne važnosti unutar ukupnog portfelja AZ fonda", poručuju iz tog mirovinca.

No, lider među obveznim fondovima po rastu imovine u stranim dionicama ipak je PBZ/CO fond, koji je u listopadu imao 380,6 milijuna kuna u toj stavci, što je čak 108,2 posto više nego u siječnju. Posljedično, skočio je i udjel te vrste imovine PBZ/CO-a sa 2,9 na 5,63 posto u ukupnom portfelju. Iako brojke govore za sebe, iz PBZ/CO fonda poručuju da su „malo povećali izloženost u pojedinačnim stranim dionicama“. PBZ/CO prošle je godine ostvario najveći prinos od 9,75 posto.

I u ETF-ovima

Trendu snažnijeg sudjelovanja na stranim burzama odlučili su se prikloniti i u Erste Plavom u kojemu ta vrsta imovine zauzima 2,3 posto u ukupnoj imovini. Taj fond trenutačno ima 123,3 milijuna kuna u stranim dionicama ili 33,3 posto više nego u siječnju.

"Erste Plavi OMF ulaže znatan dio svog portfelja u inozemne dionice, bilo kroz otvorene investicijske fondove kojima se trguje na burzi (exchange traded funds, ETF), bilo ulaganjima u pojedinačne dionice. Većina ulaganja je u tvrtke i fondove iz zemalja EU, iako prema načelu diversifikacije održavamo izloženost i prema SAD-u i prema azijskim zemljama", ističu iz Erste Plavog.

"Relativan udjel imovine uložene u strane dionice u odnosu na imovinu uloženu u hrvatske dionice ovisi o relativnom kretanju cijena na svjetskim i domaćim tržištima, kao i o ulaganju novih sredstava u pojedinu vrstu imovine. Zbog visoke likvidnosti na svjetskim tržištima u odnosu na veličinu fonda, mirovinskim je fondovima lakše mijenjati poziciju imovine uložene u strane dionice", dodaju iz Erste Plavog.

RBA malo izložen

U Raiffeisenu su najsuzdržaniji što se tiče takve vrste ulaganja, pa je trenutačnih 80,4 milijuna kuna u inozemnim dionicama samo 4,9 posto više nego početkom godine. Raiffeisenu inozemne dionice zauzimaju samo 0,65 posto ukupnog portfelja. U tom fondu nisu željeli komentirati svoju investicijsku politiku.

Ulaganje u dionice na prvi bi pogled moglo čuditi ako se prisjetimo koliko su "crnih" burzovnih dana investitori doživjeli ove godine, što osobito vrijedi za europske burze poharane eskalacijom dužničke krize. Za ilustraciju, londonski FTSE 100 indeks u minusu je ove godine 6,5 posto, njemački DAX čak 14,1 posto, a pariški CAC 40 oslabljen je gotovo 20 posto. Međutim, američki burzovni indeksi koliko-toliko drže glavu iznad vode. Tako američki S&P 500 ove godine stagnira, a Dow Jones je u porastu za 4,5 posto. Nasdaq bilježi blagi plus od 1,2 posto. Koriste li mirovinci pad tržišta kako bi kupili jeftino?

Neovisni burzovni analitičar Roman Rinkovec smatra da će se to tek pokazati. "Inozemne analize govore da će sljedeća godina za dionice biti loša, a oporavak se može očekivati tek 2013. godine. No tko više išta može predvidjeti u ovom kaosu", kaže Rinkovec.

Manje u OIF-ove

S druge pak strane, mirovinski fondovi smanjuju ulaganja u strane otvorene investicijske fondove. Tu je lider Raiffeisen u kojem je ta vrsta imovine u odnosu na siječanj smanjena za 60,2 posto, na 411,5 milijuna kuna. Ostali su fondovi vrijednost te vrste imovine sporije smanjivali pa se tako u Erste Plavom bilježi pad za 8,7 posto, na 352 milijuna kuna, a u PBZ/CO-u za 1,7 posto, na 539,9 milijuna kuna. AZ fond ulaganja u strane investicijske fondove ne zanimaju, ali zato je povećana vrijednost imovine uložene u investicijske fondove, i to u svim fondovima osim Erste Plavog. Na pitanje je li riječ o povećanju ulaganja u novčane fondove s obzirom na snažan rast njihove imovine, u PBZ/CO fondu kažu da isključivo ulažu u takvu vrstu fondova. Sklonost novčanim fondovima priznaju i u Erste Plavom.

"U dijelu imovine uložene u otvorene investicijske fondove privremene viškove likvidnosti ulažemo u novčane fondove kao oblik ulaganja na tržište novca, uz depozite i trezorske zapise, jer pružaju veći prinos nego a vista depoziti. Ta se pozicija često mijenja prema potrebama za likvidnošću", navode u Erste Plavom.

I dok mirovincima raste vrijednost imovine u stranim dionicama, pada im vrijednost u hrvatskim. Svi obvezni fondovi u listopadu su imali 5,9 milijardi kuna vrijednu imovinu u domaćim dionicama, 388 milijuna kuna manje nego u siječnju. Najviše je vrijednost te stavke (za 10 posto) smanjio Raiffeisen, a slijedi ga Erste Plavi sa 8,5-postotnim smanjenjem. U PBZ/CO-u vrijednost domaćih dionica umanjena je za 4,5 posto, a u AZ-u za jedan posto. Što se tiče udjela domaćih dionica u ukupnom portfelju, najveći udjel od 17,7 posto ima PBZ/CO, a slijedi ga Raiffeisen s malo manje od 17 posto. U Erste Plavom taj udjel iznosi 16,2 posto, a u AZ-u je najmanji i iznosi 10,9 posto.

27 milijardi u obveznicama

Za usporedbu, u siječnju su domaće dionice činile gotovo 20 posto portfelja Raiffeisena i PBZ/CO-a, 19 posto Erste Plavog i 12,2 posto AZ-a. U PBZ/CO fondu tvrde da domaće dionice nisu prodavali.

"Pad udjela rezultat je povećanja imovine i pada cijena", pojašnjavaju u tom fondu. Prema mišljenju Romana Rinkovca, očito je da su svi dignuli ruke od domaće burze.

"Svi više-manje zaobilaze domaće tržište, a to je jako loše. U srijedu je u prvih 20 minuta trgovanja provedeno samo 35 transakcija. Takav ritam trgovanja postao je gotovo normalan", ističe Rinkovec.

Što se tiče manje rizičnih ulaganja, mirovinci su u listopadu držali više od 27 milijardi kuna u domaćim državnim obveznicama, što je 14,4 posto više nego u siječnju. Strane obveznice drži samo AZ fond. U listopadu je ta stavka imovine vrijedila 208,9 milijuna kuna i prepolovljena je u odnosu na siječanj.