Kako se moglo čuti, najviše se nade polaže u najavljene privatizacije državnih tvrtki, Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.

"Prošle smo godine iščekivali izbore i već se osjećaju prvi pozitivni koraci nove Vlade. Ono o čemu se nije pričalo jesu privatizacije državnih tvrtki. Žao mi je što to nije pokrenuto i mnogo ranije jer bismo sada imali mnogo zdraviju ekonomsku situaciju", istaknula je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.

Moderator okruglog stola, glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić, iznio je svoje predviđanje ekonomske 2012. u kojem nije mogao biti pesimističniji. Ukratko, ove nas godine čeka pad BDP-a, domaće tvrtke moraju biti spremne na oštru fiskalnu konsolidaciju koja će im uzrokovati šok, negativan će utjecaj dati i nezavršeno restrukturiranje gospodarstva, a sasvim je realno očekivati i pad prihoda od turizma, nabrojao je Šantić.

NIS spasio Beograd

Kakve su najave za ovu godinu, lanjska je burzovna godina još bila zadovoljavajuća, naglasio je Ivan Kurtović, predsjednik Uprave Intercapital vrijednosnih papira.

"Na burzama srednje i istočne Europe promet je 2011. pao za gotovo trećinu, a na ZSE-u je pao za devet posto. Porast prometa za gotovo 30 posto zabilježila je samo Beogradska burza, što se može zahvaliti uvrštenju dionica Naftne industrije Srbije", kazao je Kurtović.

Pozitivna iskustva iz Srbije nekoliko su puta bila spomenuta tijekom skupa. Tako je Ivana Gažić, na pitanje o mogućim akvizicijama Zagrebačke burze, napomenula kako za kupnju neke regionalne burze sada nema previše ekonomskog opravdanja.

"Interesantan nam je Beograd, ali to je vrlo osjetljivo političko pitanje. U Srbiji država mnogo više radi na razvoju tržišta kapitala, a ako i hrvatska država nešto ne pokrene po tom pitanju, u dogledno vrijeme mogla bi se promijeniti pretenzija za preuzimanje, i to u suprotnom smjeru", smatra Gažić.

Počinje short-selling

Iako je kriza smanjila broj malih ulagača, Stjepko Čičak, prvi čovjek Središnjeg klirinško-depozitarnog društva (SKDD), iznio je podatak da se trenutačno na tržištu nalazi oko 14.000 aktivnih malih ulagača koji barem jednom mjesečno nešto kupe ili prodaju.

"Ako se dogodi kakva nova inicijalna javna ponuda, broj računa mogao bi se povećati za 150.000", smatra Čičak.

„Što se tiče stranih ulagatelja, njih je trenutačno oko 700, ali interes stranaca za naše tržište postoji. O tome govori i informacija da jedna strana investicijska banka želi postati član SKDD-a“, otkrio je Čičak.

Upitan gdje je "zapelo" s kratkom prodajom (short-selling), Čičak je kazao kako short-selling samo što nije počeo, čeka se još samo potpis regulatora. Što se tiče očekivanja od nove Uprave Hanfe, Ivana Gažić je kazala kako očekuje jednostavnije procedure i veću poslovnu orijentiranost.

"Podrška regulatora u tom smjeru potrebna nam je više nego ikad", poručila je Gažić.