Što nam govori Šukerovo zaduženje od novih milijardu kuna?

Zahvaljujući snažnom rastu na početku tjedna, na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna indeksi ostvarili dobitke, no vrlo niski prometi ukazuju na nedostatak interesa investitora za dionice.

Prošloga je tjedna Crobex indeks porastao je 1,18 posto, na 1.947 bodova. Crobex10 ojačao je 0,6 posto, na 1.043 boda.

Redovni promet dionicama iznosio je svega 63,4 milijuna kuna, što je oko 14 milijuna manje nego prethodnoga tjedna.

"Proteklog tjedna trgovanje na domaćem tržištu proteklo je relativno mirno, s vidljivim nedostatkom interesa investitora, posebice onih institucionalnih, na što ukazuju podaci o niskim dnevnim prometima. U ponedjeljak su oba dionička indeksa ostvarila značajan rast, iznad 1,5 posto, kojeg su u nešto manjoj mjeri uspjeli zadržati do kraja tjedna", ističe Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.

Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvarena trećina redovnog prometa, a cijena joj je blago oslabila, za 0,02 posto, na 261,5 kuna.

Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene izdvajaju se dionice Adrisa. Povlaštena dionica Adrisa poskupila je za više od 5 posto, na 267,9 kuna, a redovna za 6,66 posto, na 319,97 kuna. Glavna skupština Adris grupe odlučila je protekloga tjedna da se iz neraspoređene zadržane dobiti izdvoji 114,8 milijuna kuna za isplatu dividende, što iznosi 7 kuna po dionici, a dividenda će biti isplaćena 20. srpnja.

Veći pad cijene, pak, zabilježila je, pak, dionica Ericssona Nikole Tesle, i to za 2,63 posto, na 1.410 kuna, nakon što je ta kompanija u četvrtak objavila da je umanjila vrijednost svojih potraživanja koja proizlaze iz financiranja kupca u Kazahstanu, i to za 126 milijuna kuna, na 172 milijuna.

Od važnijih gospodarskih vijesti, Jureša ističe najavu premijerke Jadranke Kosor o skorašnjem rebalansu državnog proračuna.

"Hitnost njegove provedbe potvrđuje i prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa ministarstva financija, na kojoj se država zadužila za približno novih milijardu kuna. U tom smislu treba gledati i špekulacije oko skorog izdanja nove državne obveznice na domaćem tržištu. Ništa neočekivano nije donijela ni objava Ekonomskog instituta, koji je prošloga tjedna najavio povećanje procjene pada ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda s 0,7 na 1 posto", navodi Jureša.

Od korporativnih vijesti, Jureša izdvaja izdanje nove 3. tranše komercijalnih zapisa IGH u vrijednosti 10 milijuna eura.

"IGH je izdanjem ove tranše iskupio prethodnu tranšu komercijalnih zapisa izdanih u lipnju prošle godine. Također, kompanija je prošloga tjedna objavila financijske rezultate za prvi kvartal ove godine, u kojima je očekivano prikazala pad prihoda i dobiti, uslijed otežanih uvjeta poslovanja uslijed recesije. Ono što treba brinuti je vremenski period koji je potreban našim kompanijama da objave svoje financijske izvještaje, posebice onim čije vrijednosnice kotiraju u najvišoj burzovnoj kotaciji", napominje Jureša.

Dobit IGH u prvom tromjesečju 2010. iznosila je 13,8 milijuna kuna, odnosno 53,81 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi dosegnuli su 124,17 milijuna kuna, što je 36,1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Dionica IGH zabilježila je pad cijene prošloga tjedna za 2,5 posto, na 2.144 kune.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno porasle, drugi tjedan zaredom, što se zahvaljuje ublažavanju strahovanja od širenja dužničke krize u Europi, no trgovalo se nesigurno zbog slabih gospodarskih podataka iz SAD-a.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks porastao 2,3 posto, dok je S&P 500 ojačao 2,4, a Nasdaq indeks 3 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pa je londonski FTSE indeks ojačao 1,7 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 2,8, a pariški CAC indeks 3,7 posto.

"Nastavak oporavka vrijednosti eura te uspješne aukcije dužničkih vrijednosnih papira nekolicine problematičnih europski država, neutralizirale su utjecaj ionako zakašnjele reakcije bonitetne agencije Moody's, koja je u ponedjeljak snizila rejting grčkog duga za četiri stupnja", kaže Jureša.

Dodaje da je središnji događaj tjedna bila je aukcija španjolskih 10-godišnjih i 30-godišnjih državnih obveznica na kojoj je Španjolska prikupila gotovo 3,5 milijardi eura. Iako je potražnja premašila ponudu, tražene kamate su ostvarile značajan rast u odnosu na prethodnu aukciju u svibnju.

"Idućega tjedna na stranim tržištima kapitala u fokusu će biti završna faza usklađivanja dviju verzija zakona koji će reformirati američki financijski sustav, izglasanih u Senatu i Kongresu. Također investitori će pratiti nastavak kretanje eura, čiji je oporavak donio optimizam na ostala tržišta kapitala", ističe Jureša.

Od makroekonomskih pokazatelja, u fokusu ulagača bit će podaci s američkog tržišta rada i nekretnina. Očekuje se, također, da će čelnici Feda na svom redovitom sastanku zadržati ključne kamate na sadašnjim razinama.

"Na domaćoj burzi u sljedećem skraćenom tjednu očekujem vrlo niske promete te stagnaciju cijena. Idućega tjedna Državni zavod za statistiku trebao bi objaviti podatke o stopi nezaposlenosti i industrijskoj proizvodnji za svibanj", kaže Jureša.

Pada stopa nezaposlenosti, ali i industrijska proizvodnja

DZS će u ponedjeljak objaviti podatak o stopi nezaposlenosti u svibnju.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u svibnju je broj nezaposlenih smanjen za otprilike 12.000 osoba, ili 4 posto, u odnosu na travanj, što je drugi mjesec zaredom kako nezaposlenost, zbog sezonskog zapošljavanja, pada na mjesečnoj razini.

Tako je ukupan broj nezaposlenih zaronio na 296.438, što je najmanji broj nezaposlenih u ovoj godini.

Zbog toga svih šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je u svibnju nastavljen pad stope nezaposlenosti.

Nakon što je u travnju smanjena s 18,4 na 17,9 posto, makroekonomisti očekuju, u prosjeku, da je stopa nezaposlenosti u svibnju pala na 17,4 posto.

U četvrtak će, pak, DZS objaviti izvješće o industrijskoj proizvodnji.

Nakon blagog rasta u prvom tromjesečju, u travnju je industrijska proizvodnja pala neočekivano oštrih 6,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u svibnju se očekuje njezin daljnji pad.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje, u prosjeku, da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 1,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene kreću se u rasponu od stagnacije do pada proizvodnje za 4 posto.