Svi u minusu od Triglava do Vardara, ništa od oporavka burze ove godine

U prvih devet ovogodišnjih mjeseci Crobex je pao četiri posto, a burzovno trgovanje obilježili su posvemašnja letargija, niski prometi i bijeg domaćih ulagača na strana tržišta.

Ako zadnji burzovni kvartal ne bude bolji, domaći će ulagači ovu, kao i 2009. godinu, brzo zaboraviti. Milijunski su prometi postali rijetkost, a većina ulagača burzu koristi kao platformu za razmjenu dionica Hrvatskog telekoma, koji tek u ponekim danima nije bio najlikvidnija dionica. HT je od početka godine pojeftinio četiri kune, na 274 kune, a vrhunac njegove cijene od 330 kuna zabilježen je uoči isplate dividende početkom travnja. Redovan promet dionicama u tri ovogodišnja kvartala pao je dvadesetak posto u odnosu na lanjsko razdoblje, a pad prometa pratio je i pad transakcija, što upućuje na sve manju zainteresiranost ulagača za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire.

Cjelokupna burzovna publika nestrpljivo čeka hrvatski izlaz iz recesije, što bi barem donekle moglo potaknuti pozitivan sentiment na domaćem tržištu kapitala, koje cijelu godinu praktički stoji. Potvrđuje nam to i Stipe Laća, investicijski savjetnik u društvu Finesa Capital: "U prilog ovogodišnje neatraktivnosti dionica ide i kretanje indeksa Crobex koji je 2009. godinu završio na 2004 boda, a sada se nalazi na oko 1920 bodova, tako da je trenutačni prinos glavnog dioničkog indeksa od početka godine oko minus četiri posto. Osim slabog trgovanja, ove godine imali smo dvije veće ponude za preuzimanje (Zagrebačka pivovara i Belišće) te jedno veliko preuzimanje (Atlanticovu akviziciju Droge Kolinske), nije bilo inicijalnih ponuda dionica ni jednog dioničkog društva. Sve u svemu možemo reći da je ovih devet mjeseci bilo relativno mirno, s izrazito slabom likvidnošću i niskom volatilnosti."

Laća dodaje kako posljednji makroekonomski podaci iz Hrvatske sugeriraju kako bi Hrvatska tehnički mogla izaći iz recesije u trećem kvartalu ove godine, no opet ostaju problemi javnih financija i zbog toga će veći utjecaj imati kretanja sa svjetskih odnosno europskih financijskih tržišta. "Ako bi kretanja na ovim tržištima sugerirala održivi oporavak najvećih svjetskih ekonomija, uz navedena pozitivna očekivanja u Hrvatskoj, mislim da bi šanse za povratak življe aktivnosti na ZSE-u znatno porasle. S druge strane, ako bi se ponovno zakuhala priča s PIIGS državama Europske unije ili ako bi rizici recesije s dvostrukim dnom porasli ili ako se dogodi neki drugi negativan događaj, mislim da bi te negativnosti prevagnule nad eventualnim pozitivnim vijestima iz domaće ekonomije", jasan je bio Laća.

Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, smatra da je trgovanje na Zagrebačkoj burzi, ali i drugim regionalnim tržištima kapitala, u puno većoj mjeri određeno makroekonomskim okolnostima, kao i činjenicom da su brojni investitori, kako domaći, tako i strani, suzdržani i vrlo oprezni zbog činjenice da još uvijek procjenjuju kako i kada će Hrvatska izaći iz recesije ili stagnacije.

"Uzmemo u obzir da tržište kapitala obično reagira šest do 12 mjeseci prije realne ekonomije, možemo zaključiti da investitori vjeruju kako će 2011. biti godina minimalnog gospodarskog rasta", kaže Filippi.

Ako ne dođe do većih poremećaja na svjetskim tržištima, uključivanje oporavka u cijenu dionica moglo bi pričekati do sljedeće godine, tj. gospodarski rast 2012. godine te polagani izlazak na tržište ne samo domaćeg institucionalnog kapitala već i domaćeg privatnog kapitala te stranog institucionalnog kapitala, što bi se moglo odraziti na cijeni dionica, ali uz izrazito opreznu valuaciju domaćih kompanija.

Građevina potopljena, najbolji maloprodajni lanci

Sektorski promatrano, uvjerljivo najveći gubitnik dosadašnjeg dijela godine na ZSE-u bili su građevinari. Sektor je opterećen padom narudžbi i stagnacijom građevinske aktivnosti, pa su dionice očekivano pale. Od troje najlikvidnijih najviše je pala Ingra (45 posto), zatim IGH (38 posto), a onda Dalekovod (19 posto). Nekad u samom vrhuncu interesa ulagača, brodarski sektor također stagnira, unatoč boljim poslovnim rezultatima kompanija.

Dionica Atlantske plovidbe pala je 17 posto, dok je zadarska Tankerska plovidba, najveći domaći brodar, pala čak 28 posto. Uvijek zanimljivi povlašteni Adris od početka godine porastao je čak sedam posto, a u društvu rijetkih dobitnika nalazi se i Kraš, koji ove godine praktički ne zna za minus. S početnih 295 kuna Kraš se uspeo na gotovo 500 kuna po dionici ili više od 60 posto. Više od devet posto porasla je i dionica Atlantic grupe, dok je Konzum Ivice Todorića skočio 26 posto.

U regiji svi u minusu više od 10 posto

Gospodarska se kriza snažno odrazila na regionalna tržišta kapitala, koja su u prvih devet mjeseci okarakterizirali niski prometi, opreznost ulagača i pad odnosno stagnacija cijena dionica.

I dok je vrijednost Crobexa u prvih devet mjeseci ove godine pala četiri posto, neki indeksi u regiji pali su i više od 20 posto. Makedonski indeks MBI 10 imao je najveći minus u regiji, 23,55 posto, dok je primjerice sarajevski indeks SASX-10 u prvih devet mjeseci ove godine pao 15,38 posto.

Indeks Ljubljanske burze LJSEX pao je u spomenutom razdoblju 19 posto, dok je banjalučki BIRS zabilježio pad vrijednosti 13,6 posto. Kako ističu u Fima Internationalu, situaciju na Sarajevskoj burzi osim općenitih trendova vezanih uz globalnu financijsku krizu između ostalog karakteriziraju i nedostatak likvidnosti, mala kapitalizacija, mali broj dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira te kratka povijest trgovanja.

"Ako uz to u obzir uzmemo i činjenicu da smo u izbornoj godini, možemo reći da su rezultati Sarajevske burze koji se tiču prometa i indeksa očekivani, ali i zabrinjavajući", poručuje direktor sarajevskog Fima Internationala Ahmed Hodžić, koji je naglasio važnost poboljšanja ekonomskih pokazatelja i privredno-političke stabilnosti u zemlji.

S obzirom na to da trenutačna situacija na regijskom tržištu kapitala koja se odnosi na suzdržanost i oprez ulagača prema mišljenju analitičara ne mora nužno reflektirati samo poslovanje kompanije, teško je izdvojiti one regijske kompanije ili sektore koji su podbacili."Pravi primjer za to makedonska je farmaceutska kompanija Alkaloid koja nije pretrpjela velike posljedice recesije već je naprotiv prošle godine zabilježila povećanje prihoda, a svejedno bilježi pad na burzi", poručuju iz Adriatica Capitala i dodaju da makroekonomska situacija i stanje na svjetskim tržištima kapitala u ovom trenutku najviše određuju cijene dionica u regiji, a to u manjoj mjeri čini poslovanje kompanija.Beogradski indeks BELEX 15 bilježi najbolje rezultate od pet regijskih indeksa s padom od 6,7 posto u prvih devet mjeseci ove godine, a među najlikvidnijima redovito se nalaze dionice AIK banke Niš i Energoprojekt holdinga.

Veća tržišta poput srbijanskog i hrvatskog imaju prednost u odnosu na ona manja, smatraju u Fima Internationalu, no napominju da sve ovisi o samim preferencijama klijenata koji pokazuju interes za tržišta jugoistočne Europe općenito.

Kao dominantne sektore koji će se naći u fokusu investitora ističu sektor električne energije, telekomunikacije, farmaceutiku i građevinarstvo.

Iako ne očekuju znatnije povećanje aktivnosti investitora, u Adriatica Capitalu ipak predviđaju da će i regija polaganim oporavkom svjetskog gospodarstva ponovno doći u fokus ulagača, a tada će, nakon početnog vala vođenog rastom interesa za zemlje regije, ponovo u fokus doći i samo poslovanje kompanija.