Tržišta trebaju "radikalna rješenja"

Na svjetskim su burzama sredinom tjedna cijene dionica oštro pale, zbog straha ulagača da će dužnička kriza zahvatiti i Italiju, no do kraja tjedna situacija se smirila pa su burzovni indeksi nadoknadili sve gubitke.

Na Wall Streetu je ovog tjedna Dow Jones skočio 1,4 posto, na 12.153 boda, a S&P 500 0,8 posto, na 1263 boda. No, Nasdaq je oslabio 0,3 posto, na 2678 bodova.

Pod pritiskom oporbe, talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je u ponedjeljak ostavku nakon što parlament prihvati mjere štednje koje traži Europska unija. Na to su svjetska tržišta prvo pozitivno reagirala.

No, prijedlog Berlusconija da se održe prijevremeni izbori, a ne da se formira privremena vlada, izazvao je u srijedu veliku nesigurnost i skok prinosa na talijanske obveznice na 7,50 posto, najvišu razinu od uvođenja eura.

To je izazvalo oštar pad cijena dionica jer se prinos od sedam posto smatra kritičnim, dugoročno neodrživim troškom financiranja. Nakon dosezanja te razine, Grčka, Irska i Portugal zatražile su svojedobno pomoć oEU-a i MMF-a. No, Italija je prevelika da bi je takva pomoć spasila.

Kriza u Italiji ponovno je uzburkala europsku političku scenu. Pojavile su se špekulacije da njemački i francuski dužnosnici razmatraju drastične planove, među kojima i onaj o stvaranju čvršće povezane, ali manje eurozone, što je također negativno utjecalo na tržišta, pa su u srijedu cijene dionica na najvećim svjetskim burzama potonule više od tri posto.

"Europa se pomakla s grčke krize, kojom se može upravljati, do znatno većeg izazova u Italiji. Sada su potrebna radikalna rješenja da bi se podržala tržišta. No, što god da se poduzme, Europa neće izbjeći recesiju", kaže analitičar u HSBC-u Frederick Neumann.

Ipak, krajem tjedna tržišta su se smirila jer se očekuje da će Berlusconija, koji je u subotu podnio ostavku, na čelu tehnokratske vlade zamijeniti bivši europski povjerenik Mario Monti.

Kriza u Italiji sasvim je u drugi plan gurnula grčke dužničke probleme, jer bi kolaps trećeg po veličini europskog gospodarstva izazvao znatno veće štete financijskom sustavu nego grčka kriza.

No, i Grčka je krajem tjedna napravila korak naprijed u rješavanju dužničke krize. Na čelo privremene vlade, koja će zemlju voditi do prijevremenih izbora u veljači iduće godine, imenovan je bivši potpredsjednik Europske središnje banke Lukas Papademos.

Njegova bi vlada trebala provesti proces ratifikacije nove međunarodne pomoći i usvojiti mjere štednje, čime bi se izbjegao bankrot te članice eurozone.

Na smirivanje grčke drame pozitivno je utjecala i poruka ministara financija eurozone da će Ateni odobriti iduću ratu kredita, ako će se provoditi mjere štednje dogovorene s inozemnim kreditorima.

I na europskim su burzama cijene dionica ovog tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,3 posto, na 5545 bodova, dok je frankfurtski Dax porastao 1,5 posto, na 6057 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 3149 bodova.

No, na Tokijskoj je burzi Nikkei potonuo 3,3 posto, na 8514 bodova.