Wall Street: Nakon velikog rasta cijena nastupio oprez, indeksi stagniraju

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni nakon snažnog rasta cijena dionica od početka godine.

 Dow Jones oslabio je 11 bodova, ili 0,09 posto, na 12.708 bodova, a za toliko je skliznuo i Nasdaq indeks, zaronivši na 2.784 boda. S&P 500 ojačao je, pak, 0,05 posto, na 1.316 bodova.

Zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva, S&P 500 indeks porastao je od početka godine gotovo 5 posto. Prošloga je tjedna zabilježio najveći uspon u posljednjih mjesec dana.

Pozitivno na tržište djeluju i dobri kvartalni poslovni rezultati, no ne oduševljavaju.

„Ulagači su suzdržani jer rezultati mnogih kompanija ukazuju na spori rast, što pokazuje da se nastavlja razdoblje opreznog okruženja. Očekivanja na tržištu su vrlo umjerena, pa i najmanja dobra vijest može potaknuti značajan rast cijena dionica“, kaže Robert Lutts, direktor u fondu Cabot Money Management.

Prema podacima Thomson Reutersa, dosad je poslovna izvješća za proteklo tromjesečje objavilo oko 15 posto kompanija čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu, a samo ih je 59 posto ostvarilo bolje rezultate nego što se očekivalo.

To je manje nego u trećem tromjesečju, kada je procjene nadmašilo 68 posto kompanija, dok ih je u drugom kvartalu to ostvarilo čak 78 posto.

Ulagači se nadaju da će se taj postotak poboljšati ovoga tjedna, kada će poslovna izvješća objaviti 117 kompanija iz S&P 500 indeksa. Među ostalim, Apple, McDonald's, DuPont, Johnson & Johnson…

Ulagači suzdržano čekaju i početak dvodnevne sjednice čelnika američke središnje banke, koji počinje u utorak, dok će priopćenje sa sjednice biti objavljeno u srijedu.

Očekuje se poruka Feda da neće povećavati ključne kamate do prve polovice 2014. godine, što znači da bi još dulje vrijeme ostale praktično na nuli.

Prate se i zbivanja u Europi, premda tamošnja dužnička kriza već neko vrijeme manje utječe na Wall Street nego krajem prošle godine.

U fokusu su pregovori grčke vlade s kreditorima, a ulagači se nadaju dogovoru koji bi spriječio bankrot Grčke i omogućio novu pomoć prije nego što u ožujku Ateni stigne na naplatu 14,5 milijardi eura obveznica.

Kako bi otpisali oko 50 posto dugova Grčke, privatni ulagači traže od Atene kamatu od 4 posto na nove obveznice kojima bi se zamijenile stare. Grčka vlada spremna je, pak, platiti kamatu od 3,5 posto, a u tome su je podržali i ministri financija eurozone, koji su nakon jučerašnjeg sastanka poručili da je ponuda privatnih ulagača nedovoljna.

Zbog svega toga ulagači su oprezni, pa je obujam trgovanja jučer bio ispodprosječan. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 6,6 milijardi dionica, dok dnevni prosjek iznosi 6,7 milijardi.

Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti iznosio 3 naprema 2.

Na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,94 posto, na 5.782 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,50 posto, na 6.436 bodova, a pariški CAC 0,51 posto, na 3.338 bodova.