ZSE: Mirovincima nismo otvorili put za kupnju Podravke

Priopćenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno prošli petak o ulaganjima obveznih mirovinskih fondova u Podravkine dionice izazvalo je reakciju Zagrebačke burze (ZSE).

Na upit kako komentiraju regulatorove navode koji se odnose na njih, na Burzi su se posebno osvrnuli na nekoliko teza iz priopćenja, prema njihovu mišljenju, vrlo spornih. Posebno im je zasmetao navod kako je tumačenje članka 162. Pravila Zagrebačke burze objavljeno samo tri dana prije javne dražbe 10,6 posto Podravkinih dionica, čime je, kako smatraju u Hanfi, načelno otvoren put mirovinskim fondovima za sudjelovanje na dražbi.

Inače, sporni članak 162. zabranjuje stjecanje ili prodavanje dionica (lock-up) vodećim osobama u kompaniji koja kotira na burzi mjesec dana prije objave tromjesečnog i polugodišnjeg izvješća te dva mjeseca prije objave godišnjeg izvješća. Tumačenje članka 162. objavljeno je na zahtjev kutinske Petrokemije, a regulator smatra da ta kompanija nije imala realnog ni objektivnog razloga tražiti takvo tumačenje.
 

Usmeni zahtjev

Na ZSE-u misle drukčije. „Tumačenje članka 162. pravila ponajprije je motivirano usmenim, a poslije i pisanim upitom jednog od izdavatelja, društva Petrokemija, koje je za postavljanje predmetnog upita imalo razloga jer je u Nadzornom odboru Petrokemije član uprave jednog mirovinskog društva (Mario Radaković, član Uprave PBZ/CO fonda, nap. a.). Upit navedenog izdavatelja zaprimljen je nekoliko tjedana prije predmetne transakcije i u davanju tumačenja Burza je pristupila uobičajenoj proceduri odgovora u razumnom roku“, ističu sa ZSE-a. Kako Business.hr doznaje iz drugih izvora, „usmeni upit“ koji navodi ZSE postavili su predstavnici Petrokemije na zajedničkom edukativnom seminaru Zagrebačke burze i Hanfe namijenjenog izdavateljima, a održanog 15. lipnja u zagrebačkom hotelu International. Predstavnike Petrokemije tada je zanimalo odnosi li se lock-up na mirovinska društva, čiji su zaposlenici u nadzornim odborima.

Predstavnici i ZSE-a i Hanfe tada su poručili kako ne mogu na licu mjesta odgovoriti na to pitanje, nego da Petrokemija treba poslati pisani upit. Rečeno - učinjeno. Petrokemija šalje upit, a u tumačenju je ZSE naveo kako se pravila ne krše ako je, između ostaloga, riječ o „stjecanju dionica izdavatelja u postupku namirenja tražbina osiguranih založnim pravom“. A upravo je to bio slučaj u dražbi Podravkinih dionica. Prema Hanfinu mišljenju navedenom u priopćenju, 74 posto od ukupno 576.880 dionica ponuđenih na dražbi „mirovinci“ su stekli za vrijeme lock-upa zbog objave polugodišnjeg Podravkina izvješća 29. srpnja. Dražba je održana 10 dana prije.
 

Nevažno za Petrokemiju

U Hanfi odgovaraju kako su u nadzoru utvrdili da je tumačenje doista bilo indicirano Petrokemijinim zahtjevom. „No, i nakon saslušanja ovlaštene osobe iz Petrokemije, nije jasno zašto bi navedeni upit, pa posljedično tome i tumačenje ZSE-a, bilo važno za Petrokemiju.

Naime, iz svih dostupnih informacija i okolnosti vezanih uz Petrokemiju, kao i transakcija njezinim dionicama, ni preuzimanje, ni usklađenje imovine fondova, ni namirenje tražbina osiguranih založnim pravom ne mogu se povezati s tim izdavateljem.

Okolnost da su dva člana Nadzornog odbora Petrokemije povezana s mirovinskim društvima (jedan je član uprave, drugi je portfeljni menadžer - Goran Kralj iz Erste Plavog, nap. a.) sama po sebi nije važna za zabranu stjecanja i otpuštanja dionica u lock-up razdoblju. Ta se zabrana neizbježno odnosi na sve članove Nadzornog odbora, neovisno o tome jesu li oni članovi uprave mirovinskog društva, investicijskog društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima ili su, pak, neovisni članovi Nadzornog odbora“, pojašnjavaju iz Hanfe. „Osim toga, smisao odredbi Zakona o tržištu kapitala o povlaštenim informacijama i popisu upućenih osoba jest sprječavanje zlouporabe povlaštenih informacija pa tumačenje Zagrebačke burze ili bilo koga drugoga koje ide u suprotnom smjeru nije i ne može biti valjano, odnosno iznad samoga zakona“, tvrde iz regulatora.

U ZSE-u tvrde i kako je dražba organizirana putem društva InterCapital, a ne Zagrebačke burze, kako tvrdi Hanfa. Iako je Hanfa utvrdila da mirovinski fondovi u stjecanju Podravkinih dionica nisu zajednički djelovali i da nisu dužni dati ponudu za preuzimanje, dobar dio priopćenja čini svojevrsna lekcija „mirovincima“ kako bi trebali raditi. Tako Hanfa smatra da fondovi ne trebaju slati predstavnike u nadzorne odbore kompanija u kojima imaju velik vlasnički udjel, nego da se od njih u takvim slučajevima zahtijeva da usvoje dodatne mjere radi unaprjeđenja transparentnosti i korporativnog upravljanja u dioničkim društvima, poput objavljivanja kako će glasati na skupštinama dioničara.
 

Povećana pozornost

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog fonda i prvi čovjek Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima, ističe kako oni to već odavno rade. „Važno je naglasiti da društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima već nekoliko godina javno objavljuju da namjeravaju glasati po pojedinim točkama predloženog dnevnog reda na glavnoj skupštini dioničara. U skladu s time, društva već postupaju s povećanom pažnjom, a tome će i u budućnosti nastaviti poklanjati veliku pozornost, što je i u skladu s preporukama regulatora“, diplomatski odgovara Vlaić.

Što se tiče Hanfine preporuke kako „mirovinci“ moraju implementirati politike upravljanja sukobom interesa, Vlaić kaže da njegovo društvo u sklopu Politike upravljanja imovinom ima uvedenu politiku upravljanja sukobom interesa još od 2005. godine.