ZSE:Nastavljen trend 'ispodprosječnih volumena'

Prošlotjedno trgovanje na Zagrebačkoj burzi obilježio je mršav promet, jer su investitori suzdržani zbog loših vijesti iz svijeta i slabih domaćih makroekonomskih pokazatelja, a takva situacija na tržištu mogla bi se nastaviti i idućega tjedna.

Iako su indeksi zadnja dva trgovinska dana u tjednu ojačali, nisu uspjeli nadoknaditi pad zabilježen u ponedjeljak i srijedu.

Tako je Crobex završio tjedan na 1.840 bodova, što predstavlja tjedni pad od 0,61 posto, dok je Crobex10 potonuo 1,5 posto, na 1.004 boda.

Redovni promet dionicama iznosio je 45,9 milijuna kuna, što je 31,64 milijuna manje nego tjedan dana ranije. Mršav promet djelomično je posljedica skraćenog radnog tjedna zbog blagdana.

„Na domaćem tržištu nastavljen je trend ispodprosječnih volumena, što ukazuje na popriličnu nezainteresiranost investitora. To ne čudi jer s makroekonomske strane i nadalje pristižu loši signali“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Prošloga je tjedna Državni zavod za statistiku objavio da je promet u trgovini na malo u rujnu u Hrvatskoj porastao za 1,0 posto na godišnjoj razini, što je manji rast nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je potrošnja u rujnu porasla 2,2 posto na godišnjoj razini. S obzirom da je u kolovozu promet u trgovini na malo ojačao 2 posto, podatak od 1,0 posto predstavlja usporavanje rasta.

Uobičajeno najlikvidnija bila je protekloga tjedna dionica HT-a. Uz promet od 10 milijuna kuna, cijena joj je oslabila 0,63 posto, na 246 kuna.

Po visini prometa slijedi dionica Atlantic grupe, sa 6,4 milijuna kuna. Cijena joj je pala za 0,78 posto, na 510 kuna.

Znatniji rast cijene među likvidnijim izdanjima ostvarile su dionica Dom Holdinga, za 10,56 posto, na 79,60 kuna, te Belja, za 6,61 posto, na 100 kuna.

Najveći skok cijene, pak, ostvarila je dionica Diokija, 31,78 posto, na 52,7 kuna, uz promet od 375,1 tisuću kuna. Najveći dio skoka cijene ostvaren je u petak, kada je kompanija potvrdila da je inicijalno dogovorena kupoprodaja zemljišta na Krku namijenjenog za izgradnju LNG terminala i elektrane, koje se nalazi u vlasništvu Dioki Grupe.

Nešto veći cjenovni minus zabilježila je, pak, dionica Atlantske plovidbe, za 4,58 posto.

Balgač ističe da zbog velikih previranja na svjetskim tržištima, sezona objave poslovnih izvješća domaćih kompanija nije bila u fokusu investitora, pa stoga i nije imala značajniji odjek na tržištu.

„S obzirom na uvjete u kojima domaće kompanije posluju, možemo reći da su ostvarile solidne poslovne rezultate u proteklih devet mjeseci. I dalje je vidljiv trend slabe domaće potražnje, što uvelike utječe na njihove poslovne rezultate. Istodobno, izvoznici ostvaruju pozitivne rezultate, no mogli bi uskoro biti pogođeni zbog dužničkih problema eurozone, koji prigušuju europski gospodarski rast“, ocjenjuje Balgač.

Bi idućega se tjedna ne očekuju veće promjene na tržištu.

„Vjerujem da investitori čekaju prve poteze nakon parlamentarnih izbora, ponajprije poteze oko fiskalne politike, prije nego donesu nove investicijske odluke“, kaže Balgač.

Loše su na domaće tržište utjecale i vijesti iz svijeta. Nakon četiri tjedna neprestanog rasta, na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale zbog grčke dužničke drame u kojoj se situacija mijenja iz dana u dan, a čiji je ishod i dalje krajnje neizvjestan.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks pao 2 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,5, a Nasdaq indeks 1,9 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,1 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 6,0, a pariški CAC 6,7 posto.

„Na svjetskim burzama nastavljena je i protekloga tjedna izrazito volatilna trgovina, s velikim dnevnim oscilacijama cijena, što dio investitora i nadalje drži po strani, dok čekaju rješenje europske dužničke krize, koje, pribojavamo se, neće biti u kratkome roku. Na oprez ih navode i nejasnoće oko sheme punjenja europskog fonda za financijsku stabilnost, koja je upitna zbog suzdržanosti zemalja BRIC-a pri ulaganju novca u taj fond“, zaključuje Balgač.