Čak 56 posto mladih uvjereno - nema posla bez debele veze

Većina mladih smatra da je preduvjet za dobivanje posla u Hrvatskoj ponajprije debela veza (56,48 posto), a slijede relevantno prethodno iskustvo (37,85 posto) te vještine i kompetencije potrebne za obavljanje posla (34,87 posto).  

 Dio je to rezultata objavljenih u brošuri „Tko se boji velike zločeste krize? Strukturirani dijalog o nezaposlenosti mladih“, a riječ je o projektu Mreže mladih Hrvatske koju čini 61 nevladina udruga mladih. Projekt se provodi od srpnja prošle godine radi smanjenja stope nezaposlenosti te ublažavanja posljedica nezaposlenosti mladih.

Kako je istaknuo na prošlotjednoj konferenciji Mreže mladih Hrvatske ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, od 330.000 nezaposlenih više od 130.000 su mladi od kojih 60 posto nema ni dana radnog iskustva.

Alarmantan je podatak da je Hrvatska u Europi treća zemlja po broju nezaposlenih mladih, nakon Španjolske i Grčke, ako se u obzir ne uzmu i neke zemlje bivše Jugoslavije. Crne trendove nastojat će suzbiti spomenuto istraživanje, koje sadrži razmišljanja mladih o nezaposlenosti, posljedice njihove nezaposlenosti, govori o preprekama zapošljavanja mladih, potpori mladih u uvjetima nezaposlenosti te daje smjernice za poboljšanje stanja.
 

Krive Vladu i poslodavce

Istraživanje je provedeno putem internetske ankete te fokus grupa u osam hrvatskih gradova, a u njemu su sudjelovali mladi u dobi od 15 do 30 godina. U svakom od gradova provedena je po jedna fokus grupa s nezaposlenim i neaktivnim mladim osobama te sa zaposlenima i studentima. Internetsku anketu, koja je među ostalim pokazala da je za posao potrebna veza, najviše su ispunili studenti (53,51 posto), a zatim nezaposleni (21 posto) i zaposleni (16,43 posto) mladi. Kao najodgovornije za visoku stopu nezaposlenosti, pokazalo je istraživanje, mladi vide Vladu (73,10 posto), poslodavce (34,68 posto) te jedinice lokalne i područne samouprave (31,99 posto).

„Mladi vide poslodavce i obrazovni sustav kao relevantne čimbenike problema nezaposlenosti. Stoga ne iznenađuje što 55,04 posto sudionika internetskih konzultacija ističe da bi mladima u bržem pronalaženju posla pomogla stručna praksa tijekom obrazovanja te poticaji poslodavcima za zapošljavanje mladih (53,51 posto)“, stoji u publikaciji čiji je autor Nikola Buković.

Ispitujući percepciju uzroka nezaposlenosti mladih u internetskoj anketi je između ponuđenih odgovora čak 70 posto mladih sudionika navelo da je nespremnost poslodavaca da zapošljavaju mlade ljude bez radnog iskustva te ulažu u njihov razvoj uzrok visoke stope nezaposlenosti mladih. Čak 34,77 posto ispitanika navelo je da nema dostupnih radnih mjesta za prvostupnike, a 34,68 posto ispitanika istaknulo je da sustav obrazovanja u Hrvatskoj nije kvalitetan te ne uči mlade znanjima i vještinama potrebnim za uspješno obavljanje posla.

Govoreći o ekonomskim prilikama, mladi na krizu gledaju kao na konstantu u ovoj zemlji, a kao jedan od razloga svoje nezaposlenosti navode gašenje industrijske proizvodnje u zemlji.
„Iako su to generacije koje su stasale u postindustrijskom razdoblju, u svojim sredinama vide relikte nekadašnje hrvatske industrije i smatraju da su njihovi roditelji imali bolje mogućnosti zapošljavanja“, rekao je Nikola Buković na predstavljanju projekta.
 

Bolji rad HZZO-a

Sudionici fokus grupa žele vidjeti bolji rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te navode da se burza svodi na formalnosti i procedure, a od nje nema konkretne pomoći. Nekim je sudionicima, osim uobičajenih usluga kao što su posredovanje i savjetovanje, često potreban pristup specifičnim uslugama poput pravne pomoći, navodi se u brošuri.

Sudionici smatraju da je sva moć na strani poslodavaca koji od radnika očekuju da im budu „Katica za sve“, ali nisu spremni ulagati u njihovo obrazovanje i adekvatno ih platiti. Smatraju da volontiranje, stažiranje, ali i različite honorarne poslove poslodavci trebaju kvalitetnije prepoznati, a daju i preporuke za kvalitetniji nadzor poslodavaca. Sudionici su često isticali kako postoji potreba da se mjere aktivne politike zapošljavanja prilagode potrebama i stvarnim okolnostima na terenu.
 
Jedna od možda najčešće isticanih preporuka odnosi se na ukidanje odredbe o prethodnom radnom odnosu kao preduvjetu za primanje naknade za nezaposlenost, ističe se u publikaciji. Brojni sudionici fokus grupa kazali su da treba stvoriti sustav koji će mladima osigurati učinkovit prijenos relevantnih informacija o mogućnostima zaposlenja, obavljanju stručne prakse, volontiranju te sudjelovanju u programima cjeloživotnog učenja. Isticane su i ideje o jačem uključivanju organizacija civilnog društva, ali i obrazovnih institucija u informiranje o mogućnostima koje se mladima pružaju u svijetu obrazovanja i rada.
 

Mladi optimistični o ulasku u EU
 

Na pitanje o tome kako će hrvatsko pristupanje Europskoj uniji utjecati na njihove izglede za zapošljavanje sudionici internetske ankete odgovorili su umjereno optimistično. Naime, 44 posto ispitanika smatra da će se njihova situacija na tržištu rada popraviti, 33,24 posto smatra da ulazak u EU neće utjecati na zapošljavanje mladih u Hrvatskoj, a 22,47 posto da će pristupanjem EU pogoršati njihove šanse za zapošljavanje, piše u publikaciji. S druge strane, 43,13 posto ispitanika svoje znanje o mogućnostima koje im se pružaju pristupanjem EU smatra prosječnim, 36,79 posto ih svoje znanje ocjenjuje lošim, a samo 20,08 posto dobrim. Kao pozitivnu promjenu ispitanici ističu da će mladi moći iskoristiti mogućnost lakšeg putovanja i pronalaske posla u inozemstvu, a stečena će znanja u slučaju povratka pridonijeti hrvatskom razvoju (52,7 posto). „Zanimljivo je da identičan broj sudionika najvećom prijetnjom vidi masovan odlazak obrazovanih ljudi iz Hrvatske na poslove u razvijene države EU (52,7 posto). Takvi odgovori indiciraju da postoji ambivalentno mišljenje o odlasku na rad u inozemstvo“, stoji u publikaciji „Tko se boji velike zločeste krize? Strukturirani dijalog o nezaposlenosti mladih“.