Dodaje kako podaci moraju biti dostupni svima zainteresiranima te trebaju uključivati pojedinosti o natječajima s nazivom projekta, naručiteljem, zatim naziv tvrtke koja je dobila natječaj, proizvod odnosno uslugu, kriterij, iznos ugovora, ali i stanje ispunjenja ugovora, te eventualne kasnije poveznice uz dotični projekt. Riječ je o jednostavnoj mjeri koja je i tehnički lako izvediva, objašnjava Sagrak.

Propisi su usklađeni s europskima i sami po sebi nisu problem, a prije svega je riječ o poslovnoj praksi i poslovnoj etici, gdje zasigurno ima prostora unapređenja i jačanja transparentnosti, kako bi se osiguralo ravnopravno tržišno natjecanje i sprečavala korupcija, ističe Sagrak.

Prema njegovim riječima, na natječaju može biti i problem dampinga cijena jer je često kriterij ocjene valjanih ponuda najniža cijena, što je pitanje koliko je opravdano u odnosu na najveću ekonomsku vrijednost koja traži raspisivanje detaljnijih kriterija i složeniji postupak ocjenjivanja.

"Specifičnost IT-a je u zaštiti prava intelektualnog vlasništva, što se manifestira u održavanju IT sustava i njegovoj nadogradnji. Tu je legitimna praksa da tvrtka koja je realizirala projekt potom i održava sustav koji je projektirala, razvila i implementirala, no transparentnost traže slučajevi gdje to održavanje višestruko premašuje vrijednost inicijalnog projekta", objašnjava Sagrak.

Lako se može zamisliti slučaj da netko s vrlo niskom cijenom prođe na natječaju, a onda "nadoknadi" gubitak izravnim pogodbama putem održavanja, tvrdi Sagrak.

Rješenje problema s javnim nabavama koje radi država, jedinice lokalne uprave i samouprave te javna i državna poduzeća Sagrak vidi u korištenju mehanizama koje pruža pravni okvir. On tvrdi da treba reagirati na kršenja zakona i načela zakona, jačati transparentnost postupka, javno upozoravati na propuste u praksi, tako da se ujedno i štiti dignitet i vrijednost ICT struke.