Kako je izgledao svijet prije YouTubea? Ne bi trebalo biti previše teško sjetiti se jer je taj servis startao prije samo pet godina, točnije 14. veljače slavi svoj peti rođendan.
Od početne ideje razmjene filmića, YouTube je narastao do jednog od najpopularnijih internetskih odredišta, mjesta koje se koristi kao poslovna, zabavna, čak i politička platforma: Barack Obama koristio ga je lani u predsjedničkoj kampanji. A snagu YouTubea, odnosno Jubitoa, upoznali su i hrvatski političari.
"Preko servera smo doznali da su moje izjave na Jubitou plasirali naši protivnici iz SDP-a", bijesno je ispalio nekadašnji ministar unutarnjih poslova u Sanaderovoj vladi Ivica Kirin i zaradio nadimak Jubito.
„Krivac“ za ministrovu ljutnju bio je nepoznati korisnik servisa YouTube koji se potpisivao kao BijesPrvi, a čiji su duhoviti videouratci redovito imali baš Kirina na piku. I dok je BijesPrvi svojim uratcima samo nasmijavao korisnike interneta na hrvatskom web prostoru, ali bez veće političke štete za naprasitog ministra, Kirinu je upravo nepromišljena reakcija kojom je pokazao da o internetu nema previše pojma nanijela najviše štete.
No, kako je nastao YouTube? Postoji nekoliko činjenica i poneki mit. Činjenice su da su servis osnovali Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, nekadašnji zaposlenici drugoga popularnog internetskog servisa, onoga koji omogućuje sigurno plaćanje i kupnju na internetu, PayPala. Ideja im je bila stvoriti Flickr (servis za upload fotografija) namijenjen videozapisima, a toga su se navodno dosjetili kada su pokušali podijeliti filmove snimljene tijekom zajedničke večere. Kasnije su ipak priznali da je 'zajednička večera' bila marketinški trik.
Kako bilo, servis je osnovan 14. veljače, a 23. travnja iste godine na web siteu objavljen je prvi video „Me at the Zoo“ s Karimom u glavnoj ulozi. Internetska je zajednica jedva dočekala mogućnost takvog dijeljenja videa i servis je rastao toliko brzo da je već u listopadu 2005. godine Nike postao prva tvrtka koja je prigrlila komercijalni potencijal YouTubea.
Posudba s NBC-a
U prosincu 2005. godine YouTube je imao službeni debi. Dva dana nakon toga popularna NBC-ova emisija Saturday Night Live emitirala je prilog pod nazivom „Lazy Sunday“. Kratki video koji se našao na YouTubeu u samo tjedan dana privukao je dva milijuna korisnika: zvijezde su postali i YouTube i tvorac tog klipa Andy Samberg. Dva mjeseca trebala su NBC-u da od YouTubea zatraži uklanjanje tog videa: servis je poslušao.
No, koliko god ideja sa središnjim mjestom za upload videa bila originalna i dobra, nije se pokazala osobito komercijalnom. Točnije, troškovi su bili veći od zarade. Zato je već u travnju te godine tvrtka Sequoia uložila 8 milijuna dolara u projekt. Otprilike u isto vrijeme Judson Laipply uploadao je video "Evolution of Dance", zabavan video o svim mogućim šašavim plesnim pokretima. To je bio i ostao do danas najpopularniji video na servisu: pogledalo ga je dosad 136,67 milijuna ljudi.
U listopadu 2006. godine Google se odlučio na kupnju YouTubea. Cijena, prava sitnica: 1,65 milijardi dolara za servis za koji se u startu znalo da ne zarađuje nego doslovno guta novac. No, potencijal se ubrzo pokazao kao uistinu golem: tijekom 2007.
YouTube i CNN zajednički su organizirali YouTubeovsku predsjedničku debatu: građani su putem videozapisa uploadanih na YouTube mogli postavljati pitanja predsjedničkim kandidatima. Tijekom izbora u SAD-u 2008. većina je kandidata koristila YouTube za komunikaciju s biračima: uploadali su vijesti, govore i poruke i odgovarali na pitanja korisnika.
Prihod 240 milijuna dolara
Povijest YouTubea isprepletena je s kretanjima pop-kulture: taj su servis dosad koristile glazbene i filmske kompanije, izvođači, etablirani autori koji su se zaželjeli eksperimentiranja, ali i mladi umjetnici koji su ugrabili svoju cyber šansu.
Zahvaljujući YouTubeu pokrenut je poseban žanr web sapunica, odnosno povezanog videosadržaja namijenjenog isključivo internetu, a upravo je YouTube zaslužan za strelovito lansiranje nekih karijera. Primjerice, Susan Boyle upravo YouTubeu duguje svoju čudesnu popularnost: njezin su prvi nastup u reality showu Britain's Got Talent pogledali milijuni ljudi u svijetu i osigurali joj nastupe u SAD-u.
Na svoj peti rođendan YouTube se diči astronomskim brojkama: na taj se servis dnevno uploada milijarda videa. Procijenjeni prihod u 2009. godini iznosi 240 milijuna dolara, što je impozantno, no još su impozantniji troškovi koji su se u međuvremenu popeli na 700 milijuna dolara.
YouTube se, dakle, nije daleko pomaknuo od 2006., kada je pokazivao jednako visoke šanse za uspjeh, a jednako male šanse za zaradu i izvlačenje iz minusa. Jedna od novijih ideja koju najavljuju u YouTubeu odnosi se na unajmljivanje filmova.
Tijekom siječnja YouTube je izveo prvi takav eksperiment: omogućio je unajmljivanje filmova koji su se kasnije prikazivali na festivalu Sundance. Iako je riječ o novoj i eksperimentalnoj usluzi, u YouTubeu se nadaju da će više filmskih studija koristiti taj servis kao platformu za iznajmljivanje videosadržaja, što bi pak superpopularnom gubitašu pomoglo da prestane stvarati minus.
Osim mogućnosti da na takav način zaradi, YouTubeu je takav servis, procjenjuju analitičari, iznimno važan jer predstavlja novi korak u evoluciji od web sitea opterećenog kršenjem autorskih prava (mnogi su diskografi tražili skidanje velikog broja glazbenih videa), ali i amaterskim videozapisima loše kvalitete.
Tvrtke kao što su Viacom i Mediaset te engleska Premier liga otkrile su na servisu nevjerojatnih 150.000 neovlaštenih videozapisa bez riješenog copyrighta koji su ukupno pregledani više od 1,5 milijardi puta.
A i oglašivači, pokazalo se, slabo mare za internetsku miss popularnosti: svoje oglase žele staviti pored profesionalnih, visokokvalitetnih videozapisa, a YouTube im to želi ponuditi. Ostvari li se ta mogućnost, sva je prilika da će YouTube u ovoj godini zaraditi 700 milijuna dolara, čime bi se približio održivosti.
To, doduše, nije prvi YouTubeov pokušaj u tom smjeru: krajem 2008. sklopljen je dogovor s MGM-om, Lions Gate Entertainmentom i CBS-om o prikazivanju cijelih filmova i televizijskih epizoda za gledatelje u SAD-u. Cilj je bio napraviti konkurenciju web siteu Hulu, koji je s drugim velikim kućamanudio istu uslugu.
A ove će godine YouTube napraviti još jedan veliki korak naprijed u evoluciji internetskog videa: od ožujka ove godine besplatno će streamingom prenositi kriket utakmice iz Indije. To će biti prvi slučaj da se veliki sportski događaj prenosi putem interneta.
U međuvremenu marketinški stručnjaci tvrtkama preporučuju korištenje servisa YouTube, uz Facebook, Twitter i druge oblike internetskog oglašavanja, kao sigurno jamstvo podizanja svijesti o brendu. Neke su tvrtke izradile promotivne videospotove - provokativnijeg ili zabavnijeg sadržaja, ili pak u obliku scena „iza kulisa“ - i izbacile ih izravno na YouTube.
To, doduše, spada u domenu gerilskog marketinga, odnosno korištenja viralnosti servisa da bi se proširio glas o brendu. No, postoje mnogo jednostavniji i, uvjetno rečeno, legalniji načini internetskog marketinga i brojne ga tvrtke koriste: svoje kanale na YouTubeu imaju CNN, Fox News, Sony te brojni diskografi i glazbenici, ali i televizijski showovi. Primjerice, najavni spotovi za popularne televizijske serije - primjerice Kućanice, Uvod u anatomiju, Doktora Housea – redovito „iscure“ na YouTube.
U nas su se kao pioniri sustavnijeg korištenja YouTubea u poslovanju istaknule dnevne novine 24 sata, koje ima svoj kanal na YouTubeu (iako ga ne ažuriraju otkako su na vlastitom portalu i MaxTV-u aktivirali televiziju 24 sata. Sličnu ažurnost pokazuju i s Nove TV – posebanSupertalent Hrvatska kanal ažurno je donosio snimke s natjecanja i audiciju.
Od početne ideje razmjene filmića, YouTube je narastao do jednog od najpopularnijih internetskih odredišta, mjesta koje se koristi kao poslovna, zabavna, čak i politička platforma: Barack Obama koristio ga je lani u predsjedničkoj kampanji. A snagu YouTubea, odnosno Jubitoa, upoznali su i hrvatski političari.
"Preko servera smo doznali da su moje izjave na Jubitou plasirali naši protivnici iz SDP-a", bijesno je ispalio nekadašnji ministar unutarnjih poslova u Sanaderovoj vladi Ivica Kirin i zaradio nadimak Jubito.
„Krivac“ za ministrovu ljutnju bio je nepoznati korisnik servisa YouTube koji se potpisivao kao BijesPrvi, a čiji su duhoviti videouratci redovito imali baš Kirina na piku. I dok je BijesPrvi svojim uratcima samo nasmijavao korisnike interneta na hrvatskom web prostoru, ali bez veće političke štete za naprasitog ministra, Kirinu je upravo nepromišljena reakcija kojom je pokazao da o internetu nema previše pojma nanijela najviše štete.
No, kako je nastao YouTube? Postoji nekoliko činjenica i poneki mit. Činjenice su da su servis osnovali Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, nekadašnji zaposlenici drugoga popularnog internetskog servisa, onoga koji omogućuje sigurno plaćanje i kupnju na internetu, PayPala. Ideja im je bila stvoriti Flickr (servis za upload fotografija) namijenjen videozapisima, a toga su se navodno dosjetili kada su pokušali podijeliti filmove snimljene tijekom zajedničke večere. Kasnije su ipak priznali da je 'zajednička večera' bila marketinški trik.
Kako bilo, servis je osnovan 14. veljače, a 23. travnja iste godine na web siteu objavljen je prvi video „Me at the Zoo“ s Karimom u glavnoj ulozi. Internetska je zajednica jedva dočekala mogućnost takvog dijeljenja videa i servis je rastao toliko brzo da je već u listopadu 2005. godine Nike postao prva tvrtka koja je prigrlila komercijalni potencijal YouTubea.
Posudba s NBC-a
U prosincu 2005. godine YouTube je imao službeni debi. Dva dana nakon toga popularna NBC-ova emisija Saturday Night Live emitirala je prilog pod nazivom „Lazy Sunday“. Kratki video koji se našao na YouTubeu u samo tjedan dana privukao je dva milijuna korisnika: zvijezde su postali i YouTube i tvorac tog klipa Andy Samberg. Dva mjeseca trebala su NBC-u da od YouTubea zatraži uklanjanje tog videa: servis je poslušao.
No, koliko god ideja sa središnjim mjestom za upload videa bila originalna i dobra, nije se pokazala osobito komercijalnom. Točnije, troškovi su bili veći od zarade. Zato je već u travnju te godine tvrtka Sequoia uložila 8 milijuna dolara u projekt. Otprilike u isto vrijeme Judson Laipply uploadao je video "Evolution of Dance", zabavan video o svim mogućim šašavim plesnim pokretima. To je bio i ostao do danas najpopularniji video na servisu: pogledalo ga je dosad 136,67 milijuna ljudi.
U listopadu 2006. godine Google se odlučio na kupnju YouTubea. Cijena, prava sitnica: 1,65 milijardi dolara za servis za koji se u startu znalo da ne zarađuje nego doslovno guta novac. No, potencijal se ubrzo pokazao kao uistinu golem: tijekom 2007.
YouTube i CNN zajednički su organizirali YouTubeovsku predsjedničku debatu: građani su putem videozapisa uploadanih na YouTube mogli postavljati pitanja predsjedničkim kandidatima. Tijekom izbora u SAD-u 2008. većina je kandidata koristila YouTube za komunikaciju s biračima: uploadali su vijesti, govore i poruke i odgovarali na pitanja korisnika.
Prihod 240 milijuna dolara
Povijest YouTubea isprepletena je s kretanjima pop-kulture: taj su servis dosad koristile glazbene i filmske kompanije, izvođači, etablirani autori koji su se zaželjeli eksperimentiranja, ali i mladi umjetnici koji su ugrabili svoju cyber šansu.
Zahvaljujući YouTubeu pokrenut je poseban žanr web sapunica, odnosno povezanog videosadržaja namijenjenog isključivo internetu, a upravo je YouTube zaslužan za strelovito lansiranje nekih karijera. Primjerice, Susan Boyle upravo YouTubeu duguje svoju čudesnu popularnost: njezin su prvi nastup u reality showu Britain's Got Talent pogledali milijuni ljudi u svijetu i osigurali joj nastupe u SAD-u.
Na svoj peti rođendan YouTube se diči astronomskim brojkama: na taj se servis dnevno uploada milijarda videa. Procijenjeni prihod u 2009. godini iznosi 240 milijuna dolara, što je impozantno, no još su impozantniji troškovi koji su se u međuvremenu popeli na 700 milijuna dolara.
YouTube se, dakle, nije daleko pomaknuo od 2006., kada je pokazivao jednako visoke šanse za uspjeh, a jednako male šanse za zaradu i izvlačenje iz minusa. Jedna od novijih ideja koju najavljuju u YouTubeu odnosi se na unajmljivanje filmova.
Tijekom siječnja YouTube je izveo prvi takav eksperiment: omogućio je unajmljivanje filmova koji su se kasnije prikazivali na festivalu Sundance. Iako je riječ o novoj i eksperimentalnoj usluzi, u YouTubeu se nadaju da će više filmskih studija koristiti taj servis kao platformu za iznajmljivanje videosadržaja, što bi pak superpopularnom gubitašu pomoglo da prestane stvarati minus.
Osim mogućnosti da na takav način zaradi, YouTubeu je takav servis, procjenjuju analitičari, iznimno važan jer predstavlja novi korak u evoluciji od web sitea opterećenog kršenjem autorskih prava (mnogi su diskografi tražili skidanje velikog broja glazbenih videa), ali i amaterskim videozapisima loše kvalitete.
Tvrtke kao što su Viacom i Mediaset te engleska Premier liga otkrile su na servisu nevjerojatnih 150.000 neovlaštenih videozapisa bez riješenog copyrighta koji su ukupno pregledani više od 1,5 milijardi puta.
A i oglašivači, pokazalo se, slabo mare za internetsku miss popularnosti: svoje oglase žele staviti pored profesionalnih, visokokvalitetnih videozapisa, a YouTube im to želi ponuditi. Ostvari li se ta mogućnost, sva je prilika da će YouTube u ovoj godini zaraditi 700 milijuna dolara, čime bi se približio održivosti.
To, doduše, nije prvi YouTubeov pokušaj u tom smjeru: krajem 2008. sklopljen je dogovor s MGM-om, Lions Gate Entertainmentom i CBS-om o prikazivanju cijelih filmova i televizijskih epizoda za gledatelje u SAD-u. Cilj je bio napraviti konkurenciju web siteu Hulu, koji je s drugim velikim kućamanudio istu uslugu.
A ove će godine YouTube napraviti još jedan veliki korak naprijed u evoluciji internetskog videa: od ožujka ove godine besplatno će streamingom prenositi kriket utakmice iz Indije. To će biti prvi slučaj da se veliki sportski događaj prenosi putem interneta.
U međuvremenu marketinški stručnjaci tvrtkama preporučuju korištenje servisa YouTube, uz Facebook, Twitter i druge oblike internetskog oglašavanja, kao sigurno jamstvo podizanja svijesti o brendu. Neke su tvrtke izradile promotivne videospotove - provokativnijeg ili zabavnijeg sadržaja, ili pak u obliku scena „iza kulisa“ - i izbacile ih izravno na YouTube.
To, doduše, spada u domenu gerilskog marketinga, odnosno korištenja viralnosti servisa da bi se proširio glas o brendu. No, postoje mnogo jednostavniji i, uvjetno rečeno, legalniji načini internetskog marketinga i brojne ga tvrtke koriste: svoje kanale na YouTubeu imaju CNN, Fox News, Sony te brojni diskografi i glazbenici, ali i televizijski showovi. Primjerice, najavni spotovi za popularne televizijske serije - primjerice Kućanice, Uvod u anatomiju, Doktora Housea – redovito „iscure“ na YouTube.
U nas su se kao pioniri sustavnijeg korištenja YouTubea u poslovanju istaknule dnevne novine 24 sata, koje ima svoj kanal na YouTubeu (iako ga ne ažuriraju otkako su na vlastitom portalu i MaxTV-u aktivirali televiziju 24 sata. Sličnu ažurnost pokazuju i s Nove TV – posebanSupertalent Hrvatska kanal ažurno je donosio snimke s natjecanja i audiciju.