Nobelovac Yunus: Nemamo odvjetnike, a vraća nam se 99 posto mikro kredita

Sve je počelo u malom selu u Bangladešu u kojem je 42 ljudi o zelenaša posudilo 27 dolara zbog čega su izgubili kontrolu, ističe svjetski poznati i priznati profesor Muhammad Yunus dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. godine i utemeljitelja banke Grameen.

"Tada mi je sinulo - problem je velik, a rješenje maleno - ako dam 27 dolara svim tim ljudima oni novac mogu vratiti zelenašima. Trebalo mi je malo da problem riješim i ljudi su vratili novac. Nisam tada shvatio kakav utjecaj to može imati u selu. Kada sam hodao selom ljudi su me gledali kao da sam napravio čudo", sa miješkom ističe Yunus.

"Pitao sam se ako tako mnogo ljudi možeš usrećiti s malo novca što zapravo možeš učiniti. Tada sam došao na ideju i otišao u banku u kampusu i shvatio da mogu posuditi novac od banke a ne zelenaša. To sam preporučio bankarima koji nisu mogli vjerovati da tako nešto tražim. Njegovo objašnjenje je bilo da neće vratiti novac, pa zašto im dati novac. Pitao sam ga da li ste to probali a on je odgovorio da u to vjeruju. Nisam to nikad sam napravio, ako niste niti vi i ne znate, zašto da ne probamo", objašnjava Yunus.

Muhammad YunusNije želio odustati, išao je drugoim bankarima ali uvijek isti odgovor. Tada mu je palo na pamet da sam garantira za taj novac pa su bankari dugo razmišljali koliko zapravo vrijedim. Nakon dva mjeseca prihvatili su me kao garanta za novac i tako je 1976. sve počelo.

Bankari su Yunusa upozorili da se pozdravi s noivcem, no on je išao od sela do sela i njegov je sustav radio. "Kako je to postala priča koja se razvijala , radili su mi sve više problema. Ako banke ne žele ja ću napraviti banku. Trebalo je mnogo godina dok nisam dobio dozvolu od države i 1983. sam napokon pokrenuo banku", govori Yunus.

Danas banka ima u svim selima u Bangladešu svoju poslovnicu i 8 milijuna korisnikja od kojih su prema Yunusu 97 posto žene. Ono što je nazanimljivije čak 99 posto kredita se vrati, a mjesečno se posudi 100 milijuna dolara u malim kreditima od 100-200 dolara.

Mnogi su ga pitali kako određuje pravila za posudbu novca Yunus kratko poručuje - vrlo jednostavno, kad trebam pravilo pogledam kako rade obične banke -i kada naučim kako oni rade ja učinim suprotno.

"Oni idu bogatijima ja idem siromašnijim, ja idem ženama oni muškarcima, ja idem u selo oni u grad i tako se i zove naša banka - Grameen što znači selo. Banka treba ići ljudima, nitko ne dolazi u naš ured", ističe Yunus.

Grameen banka danas ima 28 tisuća zaposlenih koji odlaze do 8 milijuna korisnika svaki tjedan u 8 tisuća sela i posuđuju novac, ali i skupljaju novac za povrat kredita. "Nemamo odvjetnike, nemamo kolateral - siromašni ga nemaju. Sve se bazira na povjerenju", govori Yunus.

Danas imaju i banku i u SAD-u u New Yorku, svjetskom financijskom središtu, a banka se nalazi u Jackson Hights u Bronxu i imaju već 1300 žena kao korisnika. Yunus pojašnjava kako danas milijuni Amerikanaca ne mogu otvoriti račun. Grameen im i tu pomaže.

"Ova kriza koju proživljavamo je najbolja prilika za stvaranje novog sistema jer ovaj postojeći nije dobar", kategoričan je Yunus.

Kako su djeca u Bangladešu neuhranjena, s Danoneom su napravili tvrtku koja je počela proizvoditi jogurt. Djeca dobivaju hranu i ako popiju dva jogurta tjedno u godinu dana imamo sretnu i uhranjenu djecu, sa smiješkom govori Yunus. Slične tvrtke Grameen ima i s BASF-om za proizvodnju mreža za komarce, za proizvodnju čiste vode jer je mnogo zagađeno, a dogovaraju se i za otvaranje proizvodnje cipela.