Osim analize postignuća tih gradova u području zaštite okoliša i klimatskih uvjeta, indeks europskih ekoloških gradova razlike među gradovima čini transparentnima. U indeksu zelenih gradova Europe Zagreb je u ukupnom poretku smješten između Praga (24. mjesto) i Istanbula (25. mjesto) te Beograda (27. mjesto) i Bukurešta (28. mjesto), zauzima 26. mjesto, s ukupnim brojem bodova 42,36 od mogućih 100.

Najbolji rezultat Zagreb ima u kategoriji prometa, gdje zauzima 19. mjesto zajedno s Parizom, Vilniusom i Kijevom, te u kategoriji energije gdje zauzima 20. mjesto.

Skandinavski gradovi su na vrhu liste, što ne čudi jer je u tom dijelu Europe zaštita okoliša među prioritetima društva, a imućne zemlje znatna sredstva ulažu u ekološku održivost. Znatna se sredstva ulažu u uštedu energije u zgradarstvu, povećanje javnog prometa i izgradnju obnovljivih izvora energije.

Od istočnoeuropskih gradova najbolji je Vilnius, glavni grad Litve, na 13. mjestu. U istočnoeuropskim gradovima u vrijeme komunizma nije razvijana svijest o zaštiti okoliša, zgrade su veliki potrošač energenata, a javni promet je nerazvijen. Najmanju emisiju CO2 ima Oslo, a najbolje energetski izolirane zgrade Berlin i Stockholm.