Bjeliš ostaje rektor zagrebačkog Sveučilišta

Dosadašnjeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Aleksu Bjeliša, članovi Senata su na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici ponovno izabrali na tu dužnost.

Za njegov novi četverogodišnji mandat u drugom je krugu glasovalo 40 od ukupno 67 nazočnih članova Senata.

Nakon završetka izvanredne sjednice Senata zagrebačkog Sveučilišta zatvorene za javnost, predsjednik Izbornoa povjerenstva akademik Ivica Kostović izvjestio je na konferenciji za novinare da je dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš u drugom krugu tajnog glasovanja dobio 40 glasova članova Senata, njegov protukandidat Tihomir Hunjak 26 glasova, a jedan je listić bio nevažeći.

Uz napomenu da su izbori za rektora provedeni na akademskoj razini te u skladu s izbornim postupkom i statutarnim odredbama, akademik Kostović istaknuo je da je Senat birao između trojice odličnih kandidata - profesora Alekse Bjeliša, Tihomira Hunjaka i Vedrana Mornara.

Objasnio je da po statutu Senat ima ukupno 70 članova, ali da u ovome trenutku jedno mjesto još nije popunjeno tako da Senat sada ima 69 članova što pak znači da je potrebna natpolovična većina 35 glasova.

Izvijestio je da je na izbornoj sjednici bilo 67 od ukupno 69 članova Senata te da u prvome krugu glasovanja ni jedan od trojice kandidata nije dobio potrebnih 35 glasova, odnosno da je Bjeliš dobio potporu 33 člana Senata, Hunjaka je poduprlo njih 18, a Mornara 16.

Nakon objave rezultata Kostoviću su se na konferenciji pridružili i novoizabrani rektor te njegovi protukandidati.

Uz čestitke Bjelišu na izboru njegov protukandidat Hunjak istaknuo je da je Bjeliš pobijedio na temelju dobrog programa te da će on kao član Senata dati maksimalan doprinos da rektor taj program i ostvari. Jer, dodao je, u teškim vremenima za Sveučilište treba inzistirati na onomu što povezuje akademsku zajednicu i učiniti sve na poboljšanju uvjeta studiranja i olakšavanju položaja studenata koji plaćaju visoku cijenu.

Čestitajući novoizbranomu rektoru Mornar je napomenuo da bi se ipak radije našao na Bjeliševu mjestu, ali da su očito ideje koje je on zastupao u ovom trenutku preuranjene za Sveučilište da bi ih ono prihvatilo. To se, objasnio je, posebice odnosi na njegovo stajalište da bi Sveučilište trebalo puno više samostalno zarađivati te pokazivati veću odgovornost prema državi koja ga financira i kroz jačanje kontakata s gospodarstvom.

Bjeliš je svojim protukandidatima zahvalio na vrijednim i kvalitetnim konceptima koje su iznijeli u svojim programima. Njegovi prioriteti u novome mandatu bit će traženje optimalnih rješenja budućeg sveučilišnog ustroja, provedba bolonjskoga procesa, jačanje inicijative prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, jačanje znanstveno-istraživačke komponente sveučilišta te rješavanje statusa kampusa Borongaj.

U odgovoru na novinarsko pitanje kako vidi jačanje inicijative prema mjerodavnom ministarstvu, Bjeliš je istaknuo da se u suradnji mogu napraviti poboljšanja te da će u tom smislu biti potrebne i promjene statuta sveučilišta.

Novinare je zanimalo i hoće li nastaviti suradnju sa sadašnjim prorektorima, na što je Bjeliš rekao da će razgovarati sa svim svojim suradnicima, te da njegov novi mandat počinje s novom akademskom godinom 1. listopada.