'Da nije patološkog straha Nijemaca od inflacije, ne bi bilo Hitlera ni krize'

Njemačka već neko vrijeme upozorava da Europska središnja banka (ECB) nema na raspolaganju neograničene kapacitete u rješavanju dužničke krize u Europi. Odbacuju sugestije da banka tiska novac kako bi pomogla prezaduženim zemljama.

Dylan Grice, analitičar francuske banke Société Général, koji je poznat po svojim "medvjeđim" stavovima, iznio je zanimljiv stav: govoreći o printanju novca, Grice kaže kako je sjećanje na weimarsku inflaciju izazvalo da se Njemačka previše veže za "tvrdi novac" te da čini istu grešku koja je ranije omogućila da nacisti dođu na vlast.

Weimarska republika je imala neke od najozbiljnijih ekonomskih problema koje su ikada iskusile zapadne države. Neobuzdana hiperinflacija, visoka stopa nezaposlenosti i veliki pad životnog standarda (kada se uporedi s onim prijeratnim), bili su glavni ekonomski razlozi kolapsa Republike. Zašto je Weimarska republika imala tako katastrofalan kraj i ustupila mjesto nacističkoj diktaturi, i danas je tema mnogobrojnih rasprava.

Grice tvrdi da je upravo patološki strah od inflacije izazvao visoku stopu nezaposlenosti u Njemačkoj i gurnuo je u ruke nacista. Svojoj je analizi priložio i dva grafa, za koja kaže da postavljaju pitanje koliko bi drukčija povijest bila da je Njemačka pristala na inflaciju svoje ekonomije kada je izbila kriza 1931.



I sam priznaje kako je nemoguće odgovoriti na to pitanje jer je do 1931. godine svijet bio u depresiji. I Njemačka bi, kaže on, bila - bez obzira na svoj patološki strah od inflacije. Grice se pita što bi se dogodilo s Njemačkom da je pristala na inflaciju 1931. godine, kao što je to učinilo Ujedinjeno Kraljevstvo. U ovom grafu uspoređuje putanju stope nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon napuštanja "zlatnog standarda" s putanjom stope nezaposlenosti u Njemačkoj, koja je ostala na zlatnom standardu.



Grice onjašnjava kako je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon napuštanja zlatnog standarda doživjelo pad stope nezaposlenosti za oko jednu trećinu u razdoblju od 1931. - 1933., dok je njemačka stopa nezaposlenosti u istom periodu značajno porasla. Grice kaže kako bi njemačka stopa nezaposlenosti slijedila sličnu putanju i stala na 17 posto umjesto penjanja na 33 posto.

"Bi li se ovime izbjeglo ono što je uslijedilo? Bi li Hitler pobijedio u ožujku 1933. na izborima s 45 posto glasova? Bi li svijet osjetio zlo nacista na vlasti? Svjetska povijest mogla je biti puno drugačija. Danas možda ne bi bilo ni eura, a kamoli krize u eurozoni", zaključuje

Grice u zaključku objašnjava kako je zapravo htio dokazati da su postojala vremena u povijesti kada je stvaranje inflacije bila jedina ispravna stvar. "Njemačka danas mora odlučiti jesu li sada takva vremena", kaže on. Današnja kriza u Europi ima manju magnitudu od one u tridesetima i ulozi su puno manji nego što su tada bili, napominje. "Ali nisu niski", ipak dodaje.

Kaže i kako ECB ne može riješiti probleme ekonomija u eurozoni, koje su "anti-poduzetnički" nastrojene i pretjerano regulirane. No, smatra da ECB može "kupiti vrijeme" u rješavanju ovih problema i omogućiti liderima u eurozoni da za sada izbjegnu paniku.

Ističemo na kraju i jedan od komentara čitatelja na tekst koji govori o ovoj Griceovoj tezi, a u kojem čitatelj piše kako smatra vrlo zanimljivim da netko iz francuske banke izlazi s ovakvom tezom. "Pretpostavljam da pokušavaju izvršiti pritisak na Njemačku da promijeni svoju monetarnu politiku", kaže čitatelj.