Direktor Medikola: Napadaju nas jer Shimadzu nije dobio posao

Posljednjih dana javnost je bombardirana pričom oko ugovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i privatne poliklinike Medikol, koji je sklopljen po principu javno-privatnog partnerstva.

U cijelu priču uplela se i politika, a po nekim medijima provlači se priča kako je riječ o obračunu između bivšeg i sadašnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga i Darka Milinovića.

Kakav točno ugovor imate s HZZO-om i na koliko godina? Spominje se ugovor o javno-privatnom partnerstvu s HZZO-om te ugovori o zakupu poslovnog prostora u bolnicama na 10 godina.

- Prvu suradnju s HZZO-om Medikol je počeo 2005. godine s ugovorom od 300.000 kuna. Ne postoji ugovor o javno-privatnom partnerstvu nego natječaj o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, HZZO takve ima ugovore sa 267 poliklinika i privatnih ordinacija, a mi smo jedna od njih. Godine 2007. javili smo se na natječaj s PET/CT uređajima i sklopili prvi trogodišnji ugovor, a 2010. novi ugovor za 11.000 PET/CT pregleda godišnje i on traje do 2012. godine. Drugo su ugovori o zakupu prostora u bolnicama koji također imaju svoju proceduru javnog natječaja.

Jeste li prvo opremali prostor i kupovali uređaje ili ste imali ugovor s HZZO-om?

- Da bismo uopće počeli raditi morali smo prvo urediti prostor i nabaviti opremu.

Na temelju čega su onda banke dale kredite za nabavu opreme?

- Na temelju razvojnih strategija koje je im Medikol predstavio.

Kažete da vam se banke sad obraćaju zbog medijskih napisa u novinama, što vas pitaju?

- Banke se nisu povukle, dapače, kažu da stoje iza nas. Pitaju nas je li sve u redu, hoće li se ovo odraziti na ugovor i povrat ulaganja, pitaju koliko u napisima ima istine.

Riječ je o privatnom projektu, ali na temelju ugovora s HZZO-om tržište je praktički osigurano, gdje je tu onda poduzetnički rizik?

- To je djelomično točno jer, primjerice, ako država ne otplati obveznice sljedeći mjesec, pitanje je hoće li biti novca u državnoj riznici. Dug države nama od 18 milijuna kuna odnosi se na dospjele, ali i na nedospjela dugovanja.

Dolaze li pacijenti privatno ili isljučivo preko HZZO-a?

- Pacijente isključivo upućuju specijalisti, pa je tako oko 91 posto PET/CT pregleda prošle godine pokrio HZZO, a ostalo su stranci iz zemalja regije, BiH, Makedonije, Srbije, čije preglede refundira njihov zdravstveni sustav.

Koliko prihoda dolazi od HZZO-a, a koliko s tržišta?

- Na tržištu smo pristuni sa 30 posto, a do 70 posto dolazi od ugovora s HZZO-om. Tendencija je da smo tržišno orijentirani. Radimo i mimo HZZO-a sistematske preglede za privatne i državne tvrtke, državnu upravu, ministarstva. Medikol pruža 18 medicinskih djelatnosti, od čega je devet ugovoreno s HZZO-om.

S obzirom na to da ste prošle godine obavili samo 6300 pretraga, je li određeni maksimum (ili limit) od 11.000 pretraga na godinu precijenjen?

- S obzirom na 13.000 ljudi koji godišnje umiru od karcinoma i 20.000 novootkrivenih tumora svake godine to je minimum, a ne maksimum. Dosegnuli bismo taj broj pretraga da imamo svih pet uređaja, kao što smo predvidjeli ugovorom iz 2007. godine.

Koliko se dnevno pacijenata može pregledati na jednom uređaju?

- Uređaj može podnijeti do 30 pacijenata dnevno.

Od 9000 kuna po pretragi što je trošak a što zarada Medikola?

- Od 9000 kuna 83 do 84 posto odnosi se na trošak koji uključuje i otplatu leasinga. Svi su strojevi na leasing, a ostali se troškovi odnose na kadrove, izotope koji se od prošle godine proizvode u Hrvatskoj.

Koja je procjena otplate, nakon koliko godina se stroj isplati?

- Nakon pet do šest godina.

Bivši ministar Ljubičić kaže da će nakon deset godina stroj ostati državi, tj. bolnicama, kako je to uređeno ugovorom?

- Većinu opreme prebacit ćemo u novu polikliniku Medikol koja se gradi u Zagrebu. Uređaji nisu vlasništvo Medikola nego leasinga, a nakon deset godina bit će zastarjeli.

S obzirom na vaš monopolistički položaj u Hrvatskoj, jer jedini imate PET/CT uređaje, spekulira se da iza afere Medikol stoji sukob određenih grupa u hrvatskom zdravstvu, Hebranga i Milinovića?

- Ja vas pitam zašto se nitko nije javio na natječaj 2007. godine? Zašto se nije javila dr. Štern ili prof. Hebrang? Ali bit ću otvoren, tri dana nakon što je povjerenstvo Ministarstva zdravstva odobrilo pretragu PET/CT u Hrvatskoj, pojavili su se predstavnici Shimadzua iz Japana i nudili PET uređaje, ali su ih hrvatski liječnici odbili kao zastarjelu tehnologiju. Shimadzu ni danas ne proizvodi PET/CT uređaje.

Radiolozi kažu da su tražili uređaj, ali da je bivši ministar Ljubičić zabranio javnim bolnicama njihovu nabavu.

- Specijalisti nuklearne medicine glavni su nositelji i igrači kad je riječ o PET/CT-u, radiolozi ne mogu sami čitati nalaze. Ravnatelji tvrde da nisu dobili takav zahtjev od 2006. godine naovomo.

Tko su proizvođači uređaja u svijetu?

- Phillips, General Electric i Siemens.

Spekulira se da iza obitelji Rajković stoje neki drugi, pravi vlasnici.

- Vlasnici su obitelj Rajković sto posto, a iza projekta stoji prvih pet banaka i leasing društava. Sve su zadužnice i osobne garancije obitelji Rajković dane bankama i društvima, zato moramo dobro voditi posao.

Svatko si postavlja pitanje kako su jedan bivši ugostitelj i liječnica, koji su počeli s jednim polovnim uređajem za magnetnu rezonancu, mogli uložiti u ovako skupe uređaje i projekte, a država to nije mogla u javne bolnice?

- Obitelj Rajković je 1992. osnovala prvu zdravstvenu ordinaciju u Čakovcu i već se tada mogao prepoznati njihov osjećaj za poduzetništvo. Uz dužno poštovanje, i Rajić je počeo kao vozač kamiona, Kerum kao trgovac, a Todorić kao cvjećar. Kako god sad zvali Rajkovića, taksist ili ugostitelj, ne želim karikirati, ali čovjek je imao viziju, intuiciju, znao je posložiti kockice i predložiti državi kako da uštedi i ne šalje više ljude na pretrage u inozemstvo.

Ugovor imate do 2012. godine, kao i svi. Što ako se 2013. osim vas na natječaju za ove preglede pojavi i neki novi igrač, također s vizijom?

- Neka dođu, mi smo otvoreni za konkurenciju, a prozivaju nas da smo dobili posao direktnom pogodbom. Samo tražimo da se to na partnerski način svima isplati, ali upostavljanje PET/CT-a je jako kompleksan posao.

Najavljujete tužbu protiv Hebranga.

- Tužit ćemo ga za klevetu i iznošenje neistina.

Zašto isplativi projekt u privatnom zdravstvu ne može biti jednako isplativ i u javnoj bolnici?

- Određene skupine ne žele mijenjati javni sustav jer im ne paše da počnu raditi 10 posto više nego dosad. Ima i onih koji intenzivno rade, ali šute. Četvero liječnika koji ovih dana pljuju po privatnom sektoru upravo otvaraju privatnu polikliniku.

Svi kažu da takav veliki ugovor kakav ima Medikol s HZZO-om nema nitko od privatnika?

- Treba pitati tko je otvorio kliniku Magdalenu kad je počela raditi. Također, moraš imati neki poduzetnički pothvat i staviti cijelu svoju imovinu na pladanj i reći: „Ja vjerujem u taj projekt”. To je čisti jal.

Stječe se dojam da se gradnja nove bolnice financira zaradom u ovih nekoliko godina na temelju ugovora s HZZO-om?

- I ova se gradnja financira kreditima, i EBRD je zainteresiran za ulazak u projekt.

Jedan uređaj na pola milijuna ljudi

Zašto je u europskom zemljama prosjek samo tisuću pretraga na milijun stanovnika, kako tvrdi Hebrang. Znači li to da u Hrvatskoj imamo triput više oboljelih od karcinoma?

- Nigdje se to tako ne računa, neka Hebrang navede odakle mu taj podatak. Svjetska zdravstvena organizacija je prije predlagala jedan PET/CT uređaj na milijun stanovnika, a prošle je godine obznanila da bi jedan uređaj trebao ići na pola milijuna ljudi. Hrvatska je među top pet zemalja po novootkrivenim tumorima. Nasmijalo me kad sam u novinama pročitao da bismo trebali imati šest pregleda dnevno na uređaju. Znate li kada bi isplatili sve investicije kada bismo tako radili – za 15 godina. U javnim bolnicama u Europi uređaj se upotrebljava sa 30 do 50 posto mogućnosti, a u Medikolu 90 do 100 posto, stvar je organizacije posla. U nuklearnoj je medicini dozvoljeno na uređaju raditi do sedam sati dnevno. Bilo u javnom ili privatnom sektoru, uređaje će isplatiti dobra organizacija rada, a znamo kako se i koliko radi u javnom sustavu.

Jedan uređaj na pola milijuna ljudi

Zašto je u europskom zemljama prosjek samo tisuću pretraga na milijun stanovnika, kako tvrdi Hebrang. Znači li to da u Hrvatskoj imamo triput više oboljelih od karcinoma?

- Nigdje se to tako ne računa, neka Hebrang navede odakle mu taj podatak. Svjetska zdravstvena organizacija je prije predlagala jedan PET/CT uređaj na milijun stanovnika, a prošle je godine obznanila da bi jedan uređaj trebao ići na pola milijuna ljudi. Hrvatska je među top pet zemalja po novootkrivenim tumorima. Nasmijalo me kad sam u novinama pročitao da bismo trebali imati šest pregleda dnevno na uređaju. Znate li kada bi isplatili sve investicije kada bismo tako radili – za 15 godina. U javnim bolnicama u Europi uređaj se upotrebljava sa 30 do 50 posto mogućnosti, a u Medikolu 90 do 100 posto, stvar je organizacije posla. U nuklearnoj je medicini dozvoljeno na uređaju raditi do sedam sati dnevno. Bilo u javnom ili privatnom sektoru, uređaje će isplatiti dobra organizacija rada, a znamo kako se i koliko radi u javnom sustavu.