ECB može ojačati euro, ali pitanje je - dokad tako?

Na svjetskim valutnim tržištima euro je pod snažnim pritiskom zbog rasta prinosa na obveznice članica eurozone, što produbljuje dužničku krizu, a jedinu podršku pružaju mu špekulacije o mogućem proširenju uloge Europske središnje banke u savladavanju krize.

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 1,6 posto, na 1,3525 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu potonuo 2,1 posto, na 103,95 jena.

I dolar je oslabio prema jenu, pa je njegova cijena oslabila 0,4 posto, na 76,90 jena.

Nakon Italije, i na španjolske su se obveznice prinosi prošloga tjedna primaknuli kritičnoj razini od 7 posto, koja se smatra dugoročno neodrživim troškom financiranja.

Strahovanja od dužničke krize jačaju, pa i Francuska, premda solventna i s najvišim AAA rejtingom, mora plaćati višu cijenu kako bi prodala svoje obveznice.

Premda je nova talijanska vlada, na čelu s premijerom Mariom Montijem, dobila podršku parlamenta i poručila da će u potpunosti provesti ranije najavljene mjere štednje, ulagači nisu impresionirani.

Prinosi na talijanski državni dug prošloga su tjedna pali ispod kritičnih 7 posto, ali tek zahvaljujući Europskoj središnjoj banci, koja je pojačano kupovala talijanske, ali i obveznice drugih prezaduženih članica eurozone.

"ECB-ove kupovine obveznica na tržištu neosporno su bile katalizator jačanja eura. No, ulagači su se počeli pitati koliko ih još može kupovati", kaže Adam Myers, strateg u Credit Agricole CIB.

Zbog toga je polovicom tjedna tečaj eura zaronio na 1,3421 dolar, najnižu razinu u posljednjih pet tjedana.

„Postoji daljnja opasnost od spuštanja eura ispod 1,34 dolara, pa i testiranje nedavno niskih razina oko 1,3150 dolara", kaže Chris Gothard, analitičar u Brown Brothers Harrimanu. U toj banci prognoziraju da će se euro do kraja godine spustiti ispod 1,29 dolara.

U posljednje vrijeme jačaju pritisci na ECB da poveća program kupnje državnih obveznica s obzirom na rast prinosa i pad potražnje ulagača. Sve dok se ne nađe rješenje kojim bi ECB, kao američki Fed, postao zajmodavac u krajnjoj nuždi, što je banka dosad odbijala, euro će biti pod pritiskom, upozoravaju analitičari.

Ovih dana počelo se spekulirati da bi središnja banka mogla pozajmljivati sredstva Međunarodnom monetarnom fondu, koji bi potom ta sredstva plasirao posrnulim članicama eurozone.

"Kruže priče o tome da bi ECB mogao preko MMF-a pozajmljivati novac zemljama koje trebaju pomoć. ECB bi trebala biti uključena u potencijalno rješenje zbog svoje vjerodostojnosti, tako da očekujem da će to pružiti malo podrške euru. Hoće li biti duljeg vijeka ili ne, vrlo je diskutabilno", kaže Tom Levinson, valutni strateg u ING-u.

Samo zahvaljujući tim špekulacijama, cijena eura završila je tjedan iznad razine od 1,35 dolara, no analitičari kažu da bi idućega tjedna mogla ponovno pasti, ako europski lideri odlučnije ne krenu u rješavanje dužničke krize.