Gdje je novac? Godišnji prihod Arene dovoljan je samo za struju i grijanje

U pozadini trostrukog okršaja između Milana Bandića Zagrebačkog holdinga i Ingre, koja je zaključala vrata zagrebačke Arene dok joj se ne plate dugovi, na vidjelo izlazi činjenica da je najveća sportska dvorana u Hrvatskoj jedna od najneprofitabilnijih investicija u koju se upustila Hrvatska.

Naime, iako je dvorana, koju će hrvatski i zagrebački porezni obveznici u 29 godina platiti 210 milijuna eura, komercijalan projekt koji bi sam trebao zarađivati novac, u 2010. godini prihod dvorane jedva da je pokrio troškove komunalija poput struje i grijanja.

U cijeloj prošloj godini Arena je "zaradila" samo 7 milijuna kuna, i to od najma velike dvorane 6,5 milijuna i najma male oko pola milijuna kuna. S obzirom na to da su troškovi komunalija odnosno tzv. hladnog pogona otprilike 7 milijuna kuna, gubitak dvorane iznosi točno 72,1 milijun kuna, koliko ukupno iznosi godišnji najam dvorane plus operativni troškovi održavanja dvorane. Taj godišnji minus obvezali su se po pola plaćati Grad Zagreb i Vlada RH. Da je prihod bio veći, on bi prema ugovoru pokrio dio ili cijele operativne troškove, pa eventualno i smanjio ratu najma dvorane, no kako je prihod izostao, Vlada i Zagreb su dužni isplatiti ugovoreni iznos u cijelosti.

Iako je javnost fokusirana na taj dug, koji Ingra temeljem ugovora potražuje od Zagrebačkog holdinga, koji pak u ime Zagreba i države upravlja dvoranom, pravo je pitanje kako je moguće da su prihodi dvorane, koju redovito pune velike svjetske i domaće pjevačke i sportske zvijezde, tako mali da pokrivaju samo troškove za komunalije.

"U 2010. godini Arena je ugostila 32 razna događanja, koja su ukupno trajala 56 dana. Kada se uračunaju dani za pripremu događanja i rastavljanja opreme, ispada da je Arena bila u funkciji samo 143 dana“, otkriva prije tri mjeseca imenovani direktor Holdingove podružnice zadužene za upravljanje Arenom Tomislav Pervan. Pervan je naslijedio posao od Zdenka Antunovića, koji je Arenom upravljao od izgradnje i koji slovi za osobu od iznimnog povjerenja Milana Bandića, a danas je direktor Cibone.

Ipak, ni relativno slaba popunjenost Arene, koja je 60 posto dana u godini bila potpuno prazna, ne objašnjava izrazito nizak prihod. Pervan otkriva da je prosječna cijena dnevnog najma oko 180.000 kuna, ali da ona varira od 170.000 do 220.000 kuna, ovisno o tome koliko traju pripreme i raspremanje dvorane.

Kada se prosječna cijena najma pomnoži s brojem dana kada je dvorana bila u funkciji, umanjeno za 30 dana, kada Grad Zagreb dvoranu smije koristiti besplatno, ispada da je prihod trebao biti minimalno 20 milijuna kuna. Naime, 180.000 kuna pomnoženo sa 113 radnih dana daje 20,3 milijuna kuna. Kada se tome još pridoda i prihod od ugostiteljstva, ispada da je službeni prihod u odnosu na realno očekivani prihod umanjen iz nepoznatog razloga za najmanje 13 milijuna kuna.

Da nešto nije u redu s naplatom najma dvorane priznaje i Pervan, koji najavljuje nove cijene najma kako bi prihodi pokrili što veći dio troškova.

"Predložit ću novi sustav upravljanja dvoranom i uvjeren sam da se prihodi vrlo brzo mogu povećati za desetak milijuna kuna. Samo kada bi Arena, na primjer, prodaju ulaznica za sva događanja preuzela na sebe, prihod bi se odmah uvećao jer se tu nalaze znatne rezerve. Također sadašnja cijena najma je neodrživa jer je naš dnevni trošak u danima kada u Areni traju događanja oko 150.000 kuna“, objašnjava Pervan.

Razlikom između cijene najma i troška treba pokriti sve dane kada se ništa ne događa, kao i operativne troškove u koje ulaze plaće 15-ak Ingrinih zaposlenika, zatim redovni servisi opreme te sva održavanja i popravci na Areni, a to sadašnja cijena najma jedva pokriva.