opravdava postupke zaštitara
Horvatinčić: Prosvjednici su bili nasilni, uništavali su inventar
Autor: Business.hr/ Hina | 05.49, 08.04.2011.
 Foto: Davor Pongračić / CROPIX |
Hoto Grupa ocijenila je da su njihovi zaštitari jučer prilikom otvorenja stambeno-poslovnog kompleksa "Cvjetni" bili prisiljeni "postupiti prema prosvjednicima kako bi zaštitili posjetitelje", a organizatori prosvjeda - Pravo na grad i Zelena akcija ustvrdili su da su za izgred odgovorni zaštitari.
S obzirom na to da je riječ o javnoj površini, prosvjednicima je kao i svim ostalim građanima bilo omogućeno da neometano uđu u centar 'Cvjetni' pod uvjetom da ne primjenjuju silu, ne ponašaju se nasilnički, ne koriste se prosvjednim transparentima i rekvizitima te da ne ugrožavaju sigurnost građana, navodi u priopćenju investitor stambeno-poslovnog kompleksa "Cvjetni" Hoto Grupa, ističući da se prosvjednici nisu pridržavali tih pravila.
Prosvjednici su se, navodi se uz ostalo u priopćenju, "ponašali nasilnički prema neistomišljenicima u centru, trgali balone, vadili prosvjedne transparente i naljepnicama uništavali inventar", a zaštitari su bili prisiljeni postupiti u granicama svojih ovlasti – i to kako bi zaštitili posjetitelje koji su se u tom trenutku ondje zatekli.
U priopćenju se podsjeća da je morala intervenirati i policija jer su, navodi se, prosvjednici pružali otpor zaštitarima i, unatoč njihovim upozorenjima i molbama zaštitara da uklone transparente, to nisu učinili.
Ni na jednom prosvjedniku nije upotrijebljena nepotrebna i pretjerana sila, tvrdi Hoto Grupa i dodaje kako zaštitari nisu intervenirali ni prema jednom posjetitelju koji nije sudjelovao u prosvjedu, a u trenutku intervencije u centru ih je bilo oko 2000. Ta grupa ocjenjuje da današnji performans 200-tinjak prosvjednika nije bio civiliziran jer su ugrozili sigurnost većine posjetitelja.
Zelena akcija i Pravo na grad priopćili su nakon prosvjeda da je poslije policijske blokade prosvjed ispred centra "Cvjetni" završen, a nekolicina prosvjednika sami su ušli u centar kako bi vidjeli gdje je prolaz do Gundulićeve na temelju kojeg je taj projekt i dobio dozvole.
Izgred je počeo kad je jedna djevojka u centru raširila transparent, a privatni zaštitari na to su "divljački reagirali hvatajući okolne prosvjednike za vrat", tvrde organizatori prosvjeda i dodaju da je nastalo opće guranje, nakon čega je većina prosvjednika napustila centar. Također ističu kako, koliko im je poznato, nije učinjena nikakva šteta na privatnoj imovini niti je bilo ozlijeđenih policajaca, zaštitara i kupaca. S druge strane, tvrde, da je ozlijeđeno nekoliko nenasilnih prosvjednika, što će se prijaviti policiji.
Komentari (8) Prijava
čuj staruha tomo. uzmi ti lepo svoju staru harmoniku-dugmetaru pak u jednom vuglecu tog cvjetnog vužgi jenu narodnu ko nekad u tvojoj birtiji babylon sa tamburašima. i niko nebu prosvedoval , garant...
Ima tu puno zanimljivosti, npr. samoborski svodnik je dobio kredit u hipici u CHFu na temelju hipoteke koja ima "samo" 4 plombe. Pitam ja vas što bi vam rekli u banci da ponudite hipoteku koja u vlasničkom listu ima 4 plombe ? Sterali bi vas u materinu, a ne dali 25 milja chf po 2%.
Jasno "mafija" promjenila stečajni zakonČlanak 4(8) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.P.S.Ovo treba glasiti "Ako je gubitak veći od temeljnog kapitala odgovorna osoba u pravnoj osobi dužna ga je provesti", kako je i bilo.Ovo je izvor "zla", ovo ne može biti eu, ovo nije "kapitalizam". Ili ...
A onda ništa kada izmišljaju trebamo im pokazati kako izgleda stvarno razbijanje hdz milicajaca i inventara. Koji su to vrhunski šupci na čelu sa glavnim mafijašem frfljavim crnim markom.
Sve vaam je ovdje http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/jsp/prijavaKorisnika.jspP.S.Ova fina ugodno iznenasilaA nije zgoreg ni ovohttps://sudreg.pravosudje.hr/Sudreg/pages/pretragaRegistra.faces
"Zlatna koka" Hypo-Leasing Kroatien d.o.o., ZagrebFI-2009Ima gubitak iznad temeljnog kapitala 720 mil,!!!!!!!!!Bernhard Melischnig je to uredno potpisao, i što se poduzima?P.S. Imaju kredit od Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klanfurt 9.516 mil.!!!P.S.Zagreb - 7 mil.NEKA HNB DOBRO PAZI DA SE OVO SLUČAJNO NE BI PROMJENILO!!!!P.S."Ne laje pas radi sela već radi sebe", nije nešto ali..
Sve sam sigurniji da je osnova pravne države nalazi u ovome, i glavni kotač nelikvidnosti slomljen zbog NEPOŠTAVANJA:"Odgovorna osoba u pravnoj osobi mora pokrenuti stečajni postupak kada je gubitak veći temeljnog kapitala"Ovo se MORA sljepo poštovati*********Pogledajmo "tko" gradi Varšavsku HOTO GRUPA d.o.o., Zagreb Varšavska 6OIB 69687258030Temeljni kapital: 20.000 kunaP.S.Ni na burzi pa me ne zanima, a nek se muči što mu je chf otišo gore 20% na tom ima finu pušionu.P.S.Neka hnb dobro pazi na "zlatnu koku" Hypo-Leasing Kroatien d.o.o., Zagreb, da ne bi sad Hypo-Alpe-Adria-Leasing Holding AG Klagenfurt, budući da je ispalo da imaju "govno" to uvalio Hypo-Alpe- adria-Bank d.d.-u.*********FI-2009-Dalekovod-ulaganja d.o.o., Marijana Čavića 4, oni su na burziRade “dvije kule” na križanju Zagrebačke avenije i Rudeške ceste, jesu li to sile zla iz "Gospodara prstenova"?Temeljni kapital: 20.000 kunaAktiva: 132 mil.Obveze prema dobavljačima: Zagreb montaža d.d. 54 mil.Kratkoročni kredit Zagrebačke banke 31 mil.Obveze prema Dalekovod d.d. 8 mil.NA TAKVIM SRANJIMA TREBA PRIMJENITI ODREDBU "IMAŠ GUBITAK IZNAD TEMELJNOG KAPITALA TRENUTNI STEČAJ"P.S.Ovog se "mafija" boji ko vrag tamjana, to je PRAVNA DRŽAVA
U građevini prava kriza tek počinje
Građevinari su prvo polugodište proveli odrađujući stare ugovorene poslove, novih sada nema, stari ugovori se raskidaju, a sve je više blokiranih tvrtki
Crni oblaci koji su se dugo skupljali nad građevinskim sektorom počinju polako prerastati u oluju.
Jesen je donijela prve kiše, a koliko je dosad vidljivo, samo rijetki imaju dovoljno velike kišobrane. Možda je metafora pomalo izlizana, ali ipak dobro ocrtava niz loših vijesti iz građevinskog sektora koji upućuju da nikako ne stoji tvrdnja da građevinski sektor prvi ulazi, ali i prvi izlazi iz krize. Kada je kriza započela u zadnjem tromjesečju, građevinari su uglavnom bili zaposleni na već započetim investicijama. Osjetili su je samo oni koji su na stambenom tržištu. I tako je trajalo i gotovo cijelo prvo polugodište, dok se ostala industrija (pogotovo izvozna) i trgovina suočavala s dvoznamenkastim padovima. Puno se očekivalo i dobilo od lokalnih izbora, ugovoreni radovi su skočili na povijesno visoku razinu u prvom polugodištu. Ali ljeto, i sada jesen, godišnja doba koja trebaju biti najjača u radovima, i njihov završetak građevinare počinju slamati. Za one u niskogradnji novca će još biti jer će javni sektor, ponajprije HAC, ARZ i HC još skupim kreditima podmiriti stare odrađene radove. Ali zato se ugovori o predizbornim radovima od 5,5 milijardi eura raskidaju, novi se ne naručuju, rokovi izvođenja i plaćanja se prolongiraju. Rastu nepodmirene obveze, Hidroelektra je poslala 800 radnika na godišnji, Ingrina tvrtka kći je blokirana, Osijek Koteks ima operativu koja čeka, navodno je i Konstruktor pred domaćim blokadama, istragama i optužnicama, najviše obrtnika je blokirano u građevini, IGH nema novca da plati ugovorena zemljišta - samo su neke od posljednjih vijesti. Država koja je obećavala pomoć dosad nije uradila ništa, pa čak ni donijela plan cestogradnje za četiri godine kako bi tvrtke znale na čemu su. Inače zadovoljni sindikat građevine ići će u prosvjede. Uz to, i izdašna lokalna uprava ide u rebalanse i ovogodišnje proračune će smanjiti za dvije milijarde kuna. Sve to znači dodatne odgode plaćanja i manje novih radova. I oni koji su diverzficirali poslovanje pa su sami investirali u stanove ili urede u problemima su jer prodaja stoji, novac je zamrznut u izgrađenimm praznim kvadratima, odgađaju se plaćanja podizvođačima i traže reprogrami kredita. Prema statističkim trendovima, gradnja novih stanova će samo nastaviti oštrije padati, kao i već započeti pad obujma posla u građevini. Dokaz za to je i što banke sad sve svoje kredite usmjeravaju prema državi koja novac ne troši za investicije, nego vraćanje dugova i tekuće poslovanje, a i kriteriji za financiranje privatnih investicija su uz rast kamata,znatno pooštreni. Sve u svemu, za 130.000 zaposlenih u sektoru i tisuće zaposlenih u povezanim djelatnostima tek dolaze teška vremena.