Hrvati na godišnjem kartice peglaju za benzin i cestarinu

Na godišnjim odmorima Hrvati još uvijek preferiraju plaćanje gotovinom, a kartice ponajprije upotrebljavaju na benziskim postajama i za plaćanje cestarine.

Je li unaprijed isplaniram proračun razlog tome što kartice služe za iznenadne troškove ili građani nisu upoznati s uvjetima njihove primjene, pitanje je koje smo postavili u dvjema domaćim kartičarskim kućama - MasterCardu i Erste Card Clubu.

„Navike se teško mijenjaju, a u Hrvatskoj još postoje kanali koji ne prihvaćaju kartice poput zdravstvenih ustanova, državnih institucija, garaža za parkiranje, kioska, barova i slično“, komentirala je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću MasterCard Europe za Hrvatsku i Sloveniju Aleksandra Babić. Prema njihovu istraživanju, kartice se najčešće upotrebljavaju na benziskim postajama (74 posto ispitanika) te za kupnju namirnica u dućanima i supermarketima (73 posto), a pokazalo se da ih ispitanici s većim primanjima češće rabe u svim prilikama.

Velika većina od 91 posto platne kartice nosi sa sobom u inozemstvo, no samo se njih 30 posto ondje njima i koristi.

Za kafiće i restorane

„Činjenica da se gotovina tijekom godišnjih odmora upotrebljava češće nego kartice samo je djelomice točna. Naime, istina je da se za potrošnju u restoranima i kafićima više koristi gotovina nego kreditne kartice, ali za kupnju goriva, plaćanje cestarine i slično kartice se preferiraju kao način plaćanja“, kažu iz Erste Card Cluba.

Kad je riječ o naknadi za uporabu kartice, iz MasterCarda poručuju kako se one razlikuju ovisno o banci, a klijent se mora dobro upoznati sa svim detaljima prije ugovaranja pojedine usluge. Iz Erste Card Cluba pojašnjavaju kako se naknade za jednokratnu kupnju korisnicima ne naplaćuju ni na prodajnim mjestima u Hrvatskoj ni u inozemstvu.

„Korisnik kartice plaća isti iznos koji bi platio i da plaća gotovinom“, zaključili su.

Istraživanje MasterIndex pokazalo je pak da korisnici platnih kartica u Hrvatskoj imaju dobro financijsko obrazovanje i da su upoznati s uvjetima uporabe platnih kartica. Također, pokazalo se da sve veći broj korisnika kartica upotrebljava internet, što je dobra osnova za daljnji razvoj elektroničkog plaćanja u zemlji.

Bolje educirani

U odnosu na 2010. porastao je broj korisnika koji su upoznati s točnim troškovima kartice poput naknada, članarina i kamatnih stopa na 42 posto pa 4 od 10 ispitanika, gotovo njih polovina, zna točne iznose. Pokazalo se da su stariji korisnici s višim prihodima ujedno najupućeniji u iznos naknada. U slučaju nestanka kartice 55 posto korisnika u Hrvatskoj najprije bi kontaktiralo s bankom, a 41 posto njih obratilo bi se službi za korisnike kartične kuće čiju karticu posjeduje.

U slučaju da im je potreban savjet vezan uz upravljanje osobnim financijama, većina korisnika kartica, njih 55 posto, potražilo bi savjet putem interneta, 26 posto od financijskog savjetnika ili prijatelja i kolega na poslu, a 20 posto njih obratilo bi se osoblju u banci.

Ovaj članak je objavljen u tiskanom izdanju. Ukoliko se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje.