Reding misli da su reforme nepovratne i trajne
"Hrvatskoj nakon ulaska u EU ne treba monitoring"
Autor: Business.hr/ Hina | 06.23, 17.06.2011.
![]() Viviane Reding |
Europska komisija dala je zeleno svjetlo Hrvatskoj da postane 28. članica EU-a jer je zaključila da je Hrvatska postigla impresivan napredak i da su reforme provedene nepovratno i trajno, rekla je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u intervjuu za Deutsche Welle, istaknuvši da Hrvatskoj nakon ulaska u EU ne treba monitoring.
"Europska komisija dala je zeleno svjetlo Hrvatskoj da postane 28. članica EU-a zbog toga što je ubrzanje napora u zadnjih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj bilo vrlo impresivno", izjavila je Reding u jučer objavljenom intervjuu.
"Mislim da je došlo vrijeme da donesemo odluku jer su reforme pokrenute u Hrvatskoj provedene nepovratno i trajno (...) Moglo se jasno vidjeti da s ove točke nema više povratka na staro", dodala je, posebice pohvalivši napredak postignut na području reforme pravosuđa, rješavanja ratnih zločina i u borbi protiv korupcije.
No to ipak ne znači da će Komisija na tome stati, istaknula je. "Nastavit ćemo s analizom, jer se rad mora nastaviti. Stoga će postojati monitoring i redovito izvješćivanje o provedbi reformi, sve do datuma pristupa u EU. Ali ne i nakon datuma pristupa", izjavila je Reding.
To, po njezinim riječima, znači da će Komisija redovito upotpunjavati podatke o Hrvatskoj. "Naše promatračke misije mogu uputiti pisma upozorenja hrvatskim vlastima, ukoliko budu smatrale da se ne postiže napredak poput onog koji je zabilježen tijekom zadnjih mjeseci", rekla je, dodajući da će izvješće o postignutim rezultatima biti objavljeno u listopadu.
Reding je istaknula da Hrvatska, unatoč velikom napretku, mora još puno toga napraviti. "U pravosuđu, primjerice, treba smanjiti broj starih neriješenih slučajeva i to na svim vrstama sudova, te osigurati da pravni sustav u potpunosti funkcionira i to za sve građane", rekla je potpredsjednica Europske komisije.
"Kada je riječ o korupciji, moramo prije svega osigurati da policija postane djelotvornija. To će se postići i kroz njenu depolitizaciju. Moraju se osnažiti specijalizirani timovi posebice kada je riječ o financijskom kriminalu. Porezi, carine, policija, financijska policija... sve to treba biti sređeno", izjavila je Reding.
Posebice je istaknula pitanje manjina i njihova zapošljavanja u tijelima državne uprave. "Moramo ustanoviti djelotvoran sustav statističkog monitoringa, jer cilj je da na tim mjestima do 2014. bude zaposleno 5,5 posto predstavnika manjina", rekla je povjerenica za pravosuđe.
Na pitanje zašto su pristupni pregovori s Hrvatskom protekli u velikoj tajnovitosti, što je izazvalo nepovjerenje građana, Reding je objasnila da je Hrvatska teške političke odluke morala donijeti brzo, a ne o njima dugo raspravljati jer inače nikada ne bi završila pregovore.
"Morate shvatiti da se u Hrvatskoj morate razvijati na revolucionarno brz način. Moraju se donositi vrlo teške političke odluke, o kojima ne možete raspravljati mjesecima, već ih jednostavno morate donijeti i potom provesti. Da to vlasti nisu učinile, mi nikad ne bismo mogli dati zeleno svjetlo za zaključenje ovih pregovora", objasnila je Reding.
Hrvatska, istaknula je Reding, svojim građanima sada treba objasniti što je učinjeno i koje su prednosti ulaska u Uniju.
"Jasno je da ne možete organizirati javnu raspravu o svakom koraku koji je poduzet, jer tu se nije išlo korak po korak. To je bio maraton, to je bilo trčanje! I sad kad je završetak maratona na vidiku, treba građanima vrlo detaljno objasniti o čemu je riječ", rekla je.
Reding je odala priznanje hrvatskim vlastima na snažnoj političkoj volji da provedu reforme i završe pregovore s EU-om.
"Moramo reći da je stvarno impresivno u kolikoj je mjeri bila snažna politička volja, i premijerkina i predsjednikova, pa i u samom parlamentu. Moram istaknuti da su se svi zajedno jako trudili", izjavila je Reding.
O ulasku Hrvatske u EU odlučuje 27 zemalja članica Unije. Upitana može li, unatoč preporuci Europske komisije, tu nešto poći po krivu, Reding je objasnila da konačnu ocjenu daju države članice. "Lopta je na strani zemalja članica. Komisija je obavila svoj dio posla. (...) Sada je na zemljama članicama i njihovim parlamentima da odluče hoće li slijediti preporuku Komisije."
Reding se osvrnula i na nasilje na Gay Prideu u Splitu prošlog vikenda. "Znate, poštivanje manjina je važan element europskih vrijednosti koje svi dijelimo. Biti sposoban živjeti u društvu u kojem nismo svi isti i poštivati one koji su drugačiji, bez obzira jesu li drugačijeg etničkog porijekla ili drugačije seksualne orijentacije ili se radi o ženama... To je vrlo važan element europskih vrijednosti. Na hrvatskim je vlastima da se pobrinu za to da se te vrijednosti očuvaju", zaključila je.
Vezani članci |












Komentari (2) Prijava
Dobro kaže žena. Kad jednom dođemo pod EU zakone, ništa nam više ne treba. Čitaj "Mrtvom čovjeku ništa ne treba". Samo dobar križ sa natpisom "Ovdje je nekad bila RH". sites.google.com/site/financijskisustav/europska-unija
OVAJ A NAROČITO IDUĆI TJEDAN NASTAVAK MINUSA NA NAŠOJ BURZI NAROČITO NA INGRI , TEHNICI , IGH , DALEKOVOD , HT , ATLANSKOJ PLOVIDBI , LEDU , ZVIJEZDI , VUPIKU , I HIDROELEKTRI
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Grčki strahovi i dalje ruše indekse Autor/izvor: SEEbiz / H Datum objave: 17.06.2011. - 08:54:12 TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer se ulagači plaše produbljivanja grčke dužničke krize, pa ih nije ohrabrio ni jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei u 7:30 bio na gubitku oko 0,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,6 posto.Zahvaljujući jučerašnjem rastu Dow Jones i S&P 500 indeksa, cijene dionica na azijskim burzama blago su porasle na početku današnjeg trgovanja.No, kasnije su zaronile u negativno područje jer ulagače i dalje zabrinjava grčka dužnička kriza i mogućnost širenja problema na druge financijski oslabljene članice eurozone.Poruke dužnosnika Europske unije da će početkom srpnja EU i Međunarodni monetarni fond odobriti Grčkoj kredit od 12 milijardi dolara nisu umirile ulagače.Grčki premijer pokušava oformiti novu koalicijsku vladu, koja bi dobila podršku u parlamentu. Ta bi vlada potom trebala donijeti nove mjere proračunske štednje, zbog kojih su ovih dana na ulicama Atene izbili žestoki prosvjedi.Ulagače zbrinjava i to što čelnici EU-a još nemaju jedinstveni stav oko toga kako pomoći toj članici eurozone. A ako Grčka neće moći otplaćivati svoje kreditne obveze, to bi produbilo krizu i u drugim financijski oslabljenim članicama eurozone, te pogodilo europske banke koje su najviše izložene dugovima tih zemalja.Zbog toga je na valutnim tržištima euro i dalje pod pritiskom. Jučer se, doduše, uspio vratiti iznad razine od 1,42 dolara, no jutros je ponovno pao duboko ispod nje, na 1,4140 dolara.U odnosu na japansku valutu, cijena eura oslabila je s jučerašnjih 114,10 na 114,00 jena.I dolar je blago oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj skliznuo s jučerašnjih 80,80 na 80,60 jena.Nakon jučerašnjeg pada ispod razine od 95 dolara po barelu, terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila je jutros daljnjih 60-ak centi, na 94,29 dolara.NA DIONICAMA I DALJE ISKRCAVANJE I RASPRODAJA I na europskim burzama rasprodaja link : http://finance.yahoo.com/intlindices?e=europe