Hvar dobiva prvu hrvatsku solarnu elektranu?

Na 16. sajmu SASO u Splitu u srijedu 19. listopada održan je 7. energetski summit s brojnim zanimljivim gostima i izlagačima. Ovogodišnji sajam na kojem su do sada dominirali građevinari u određenoj je mjeri u znaku energetičara, odnosno izlagača iz sektora obnovljive energije.

Jedna od istaknutijih tema energetskog summita bila je inicijativa za gradnju solarne elektrane Gdinj na otoku Hvaru. Hvar, koji se diči činjenicom da ima najviše sunčanih dana u godini na prostoru Hrvatske, do sada nije koristio taj veliki potencijal u energetskom smislu.

"Mogu li dalmatinski otoci ponuditi više od mora, sunca, obale, ljeta i turizma", zapitao se na skupu autor projekta Alen Ćurin. Na inicijativu grupe mještana Gdinja na otoku Hvaru pokrenut je dug i složen postupak pripreme dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola i odobrenja za gradnju i rad solarne elektrane.

Solarna elektrana potencijalne snage 2 MW bila bi smještena na lokaciji Vrh u Gdinju na istočnom dijelu Hvara. U elektrani bi bilo zaposleno desetak mještana. Predložena je lokacija izrazito perspektivna s velikim energetskim potencijalom. Na skupu je upozoreno na problem zakonske regulative koja trenutačno limitira mogućnost instaliranja maksimalnog kapaciteta na određenoj lokaciji.

"Idealna lokacija velikog energetskog potencijala, energetska kriza i visoka cijena energije koju je moguće proizvesti samo iz obnovljivih izvora samo su neke od prednosti lokacije. Istaknuo bih i mogućnost povezivanja u elektroenergetski sustav Hrvatske, a prednost je i činjenica da je vršna proizvodnja sinkronizirana s vršnom potrošnjom u turizmu. Kritična masa suvlasnika zemljišta motivirana je da sudjeluje u vlasničkoj strukturi buduće elektrane i otvaraju se povoljne mogućnosti financiranja iz raznih izvora, primjerice banke i razni fondovi RH i EU. Sve to skupa otvara veliku priliku osiromašenoj i iseljenoj sredini", istakao je autor projekta Alen Ćurin.

Na skupu je bilo riječi o dugoročnim perspektivama energetskog razvoja u sektoru obnovljivih izvora energije, pogotovo u Dalmaciji koja ima izvanredne prirodne predispozicije i resurse, ponajprije sunce, vjetar i hidropotencijal. I danas je elektroenergetska bilanca na godišnjoj razini takva da u Dalmacije gotovo kompletnu potrošnju pokrivamo iz velikih hidroelektrana, koje su također obnovljivi izvori, ali se njihova proizvodnja ne subvencionira. Podsjetimo da je posljednja hidroelektrana u Dalmaciji sagrađena prije više od 20 godina.

Budući da se više od dvije trećine ispitanih lokacija za vjetroelektrane u RH nalazi u Dalmaciji, a energetski potencijal sunčeva zračenja višestruko nadmašuje ukupne potrebe za energijom u Dalmaciji, dugoročno se može očekivati intenzivan razvoj i gradnja elektrana na obnovljive izvore energije u Dalmaciji, čemu je potrebno dodati i visoki potencijal za direktno korištenje sunčeve energije za proizvodnju toplinske energije.

Sve to zapravo se može dobro uklopiti i u novu energetsku strategiju koju je objavila Kukuriku koalicija kao dio svog predizbornog programa. S obzirom na ispitivanja raspoloženja birača koja daju velike izglede za pobjedu toj političkoj opciji, može se očekivati i učinkovitija realizacija nove energetske strategije, o čemu je bilo govora na marginama skupa o energetici. Na skupu su sudjelovali brojni stručnjaci s područja energetike, poduzetnici iz tog sektora, kao i predavači na fakultetima