I Crkva traži oprost za "hrvatsku kraljicu ambalaže"

Izuzev Ministarstva gospodarstva i HEP-a, svi drugi vjerovnici tvrtke BBS, iza koje stoji 'hrvatska kraljica ambalaže' Barbara Bešelić, bili su protiv prijedloga stečajne upraviteljice za prodaju imovine, odnosno za nastavak proizvodnje.

Najglasnija je Varaždinska biskupija, koja nema ni razlučna ni izlučna prava nad imovinom BBS-a, iako potražuje 21 milijun kuna. Njezin je odvjetnik zatražio razrješenje stečajne upraviteljice.

Većina vjerovnika, među kojima je i Varaždinska biskupija, želi nastavak lani prekinute proizvodnje u prvoj domaćoj tvornici za oporabu PET ambalaže, iako je njezin vlasnik, zagrebačko poduzeće BBS, dužno 175 milijuna kuna samo vjerovnicima prvog i drugog višeg isplatnog reda, a sedam ih ima razlučna prava nad nekretninama i pokretninama poduzeća u iznosu većem od sto milijuna kuna.

Varaždinska je biskupija među većim vjerovnicima jer je dokapitalizirala tvrtku sa 18 milijuna kuna koji su trebali poslužiti za obnovu samostana u Lepoglavi.

Kao prvo poduzeće u Hrvatskoj, BBS je 2006. dobio koncesiju za oporabu PET-a u pogonu u Podrutama pokraj Novog Marofa. Taj se ambiciozno zamišljeni, ali ne i dobro promišljeni projekt procijenjen na stotinjak milijuna kuna počeo pripremati dvije godine prije, a potpomogao ga je i Fond za razvoj i zapošljavanje sa 30 milijuna kuna.

No, već 2008. počele su teškoće u poslovanju BBS-a dobrim dijelom zato što je uslijed globalne krize na svjetskom tržištu od 20 do 30 posto pala cijena prerađenog granulata koji se dobiva mljevenjem i preradom iskorištenog PET-a.

Tako je račun BBS-a prvi put blokiran već u listopadu 2008., ali je unatoč tome uspio ostvariti dobit od 574.000 kuna uz prihod od 65 milijuna kuna. Međutim, poduzeće s dugotrajnom imovinom od 160 milijuna kuna imalo je već tada dugoročne obveze veće od 100 milijuna kuna i kratkoročne od 35 milijuna, a obveze prema dobavljačima iznosile su 25 milijuna kuna.

Narasle obveze

Posljedice krize, ali i velikih obveza, osobito kratkoročnih, BBS teško podnosi prošle godine, kada ne uspijeva produljiti trogodišnju koncesiju za oporabu PET-a pa prerada stoji dobar dio godine. Uz to, Fond za razvoj i zapošljavanje podnosi prijedlog za stečaj koji je otvoren u prosincu jer je račun poduzeća bio blokiran 782 dana, i to za iznos od 64 milijuna kuna.

Ispitno ročište na zagrebačkom Trgovačkom sudu pokazalo je da su obveze vjerovnicima gotovo triput veće nego što se mislilo krajem prošle godine, a BBS-ova su potraživanja manja od milijun kuna.

Vjerovnici prvog isplatnog reda, odnosno 131 zaposlenik, od BBS-a potražuju 5,4 milijuna kuna na ime neisplaćenih plaća i drugih zaposleničkih potraživanja, koja iznose između nekoliko tisuća i stotinjak tisuća kuna.

Osjetno su viša potraživanja 70-ak vjerovnika iz drugog isplatnog reda, koja ukupno iznose 169,5 milijuna kuna. Najviše, gotovo 40 milijuna kuna, potražuje Ministarstvo gospodarstva, Hypo leasing traži 33,7 milijuna, a Helm AG 26 milijuna kuna. Slijedi Varaždinska biskupija sa 21 milijun kuna, Optima leasing sa 15 milijuna, Credo banka sa osam milijuna, Euroherc s četiri milijuna, Celoplast sa dva milijuna, Varkom sa 1,3 milijuna, Rey plastic s milijun, HEP sa 700.000, varaždinski područni ured Porezne uprave sa 587.000 kuna…

Sedam vjerovnika svoja je potraživanja osiguralo razlučnim ili izlučnim pravima koja iznose oko 110 milijuna kuna. Tako Ministarstvo gospodarstva, koje potražuje gotovo 40 milijuna kuna, ima razlučno pravo nad nekretninom tvornice BBS-a u Podrutama, kao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji potražuje 4,4 milijuna kuna.

Uz njih, nekretninu kao sredstvo osiguranja potraživanja ima i Hypo leasing, koji ima razlučno pravo i na dio opreme. Na opremu razlučno pravo imaju i Optima leasing te Credo banka, dok je Varkom već proveo ovrhu nad vozilima i još nekim pokretninama BBS-a.

Nasuprot tome, Varaždinska biskupija nema ni razlučna ni izlučna prava nad imovinom BBS-a iako potražuje 21 milijun kuna.

Nesuđeni kupci

Bez obzira na velike dugove, bilo je zainteresiranih za nastavak proizvodnje, odnosno najam tvornice u Podrutama. Interes za to pokazale su tvrtke iz Austrije, Nizozemske i Italije, kao i dvije domaće - Ekoflor i Arka. No, proizvodnja nije pokrenuta jer je tvornici, uz ostalo, isključen plin, a novca nema ni za najosnovnije poslove.

Stoga je Skupštini vjerovnika BBS-a stečajna upraviteljica, uz ostalo, predložila dogovor s razlučnim vjerovnicima o načinu prodaje opterećene imovine, kao i prodaju neopterećenog dijela. Izuzev Ministarstva gospodarstva i HEP-a, svi drugi vjerovnici bili su protiv prijedloga stečajne upraviteljice, odnosno za nastavak proizvodnje.

Štoviše, prije nego što je prekinuta Skupština vjerovnika, odvjetnik Varaždinske biskupije i BBS Energetike zatražio je razrješenje stečajne upraviteljice jer ne pokazuje interes za nastavak proizvodnje, a nakon što je i stečajna sutkinja izrazila sumnju u mogućnost nastavka proizvodnje tijekom stečaja, zatražio je i njezino izuzeće, o kojem će se odlučivati još ovog mjeseca.