Iznenadit ćete se kad vidite kojih se 10 'eurozonaša' najbolje prilagodilo krizi

Briselski 'think tank' Lisabonsko vijeće objavilo je studiju u kojoj dokumentira kako su se zemlje eurozone prilagodine rastućim financijskim problemima.

Kako bi ustanovila koje su se zemlje najbolje prilagodile krizi, studija je u obzir uzela tri glavna faktora u svakoj od 17 zemalja eurozone.

Prije svega gledalo se na vanjsko prilagođavanje svake zemlje krizi. U obzir je uzimana i fiskalna prilagodba, kao i procjena promjene stvarnih troškova rada.

Svaka je zemlja bodovana i rangirana na temelju rezultata istraživanja s obzirom na svoju prilagođenost krizi.

Zanimljiv je pokazatelj da su se fiskalnoj krizi najbolje prilagodile zemlje koje su u najvećim ekonomskim problemima.

Drugim riječima, one zemlje koje se najviše trebaju prilagoditi, to i čine. No to i dalje možda neće biti dovoljno da izbjegnu katastrofu.

Ovih 10 zemalja najbolje se prema istraživanju prilagodilo krizi:

10. Finska



Bodovi: 3,8, stupanj fiskalnog zdravlja: 3. PREDNOSTI: Izvrsni rezultati u području ljudskih resursa, snažna sposobnost u zbrinjavanju imigranata, nema strukturalnog fiskalnog deficita, nema jaza u fiskalnoj održivosti, vrlo nizak omjer duga stanovništva u BDP-u, liberalan režim za regulaciju tržišta. SLABOSTI: Znatan pad neto izvoza nakon 2008., visok udjel državnih rashoda u BDP-u, nedovoljna izvozna orijentacija malog gospodarstva.

9. Luksemburg



Bodovi: 4,0, stupanj fiskalnog zdravlja: 2. PREDNOSTI: Izvrsna fiskalna pozicija, najjači trend rasta među zrelim članicama eurozone; veliki suficit na tekućem računu platne bilance države, niska stopa javne i privatne potrošnje. SLABOSTI: Teško regulirano tržište usluga, neobična ovisnost o financijskoj industriji, visok stupanj regulacije tržišta, visok stupanj zaštite zaposlenja.

8. Nizozemska



Bodovi: 4,0, stupanj fiskalnog zdravlja: 4. PREDNOSTI: Izvrsno korištenje radnih resursa, uz vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nisku stopu nezaposlenosti među mladima i dugotrajne nezaposlenosti, vrlo liberalan regulatorni režim, jaki izvozni rezultati, tekući račun platne bilance države. SLABOSTI: Visok udjel državnih rashoda u BDP-u, prevelika financijska industrija, primarni fiskalni deficit iznad prosjeka.

7. Portugal



Bodovi: 4,9, stupanj fiskalnog zdravlja: 15. PREDNOSTI: Glavna fiskalna prilagodba je započela, odličan rezultat u integraciji imigranata. SLABOSTI: Vrlo nizak trend rasta, nedovoljno izvozne orijentacije, velik deficit tekućeg računa platne bilance, veliki temeljni fiskalni deficit u 2010.; neodrživa fiskalna pozicija.

6. Slovačka



Bodovi: 5,0, stupanj fiskalnog zdravlja: 6. PREDNOSTI: Najbolji rezultat za nedavni trend rasta u eurozoni, jake izvozne orijentacije, vrlo nizak udjel državnih rashoda u BDP-u, snižena sklonost potrošnji, nizak udjel javnog duga u BDP-u. SLABOSTI: Vrlo visoka stopa nezaposlenosti među mladima i visok stupanj dugotrajne nezaposlenosti, vrlo niske ocjene za ljudske resurse.

5. Španjolska



Bodovi: 5,7, stupanj fiskalnog zdravlja: 12. PREDNOSTI: Relativno nizak udjel javnog duga u BDP-u, ispodprosječan udjel državnih rashoda u BDP-u, ozbiljan zaokret u neto izvozu i temeljnoj fiskalnoj poziciji, skroman stupanj regulative za tržište proizvoda i usluga. SLABOSTI: Niska stopa trenda rasta izvan građevinskog tržišta, vrlo loši rezultate zapošljavanja, s najgorom nezaposlenošću mladih u eurozoni, visok strukturni fiskalni deficit u 2010.; ozbiljan jaz u održivosti, niska stopa fertiliteta.

4. Malta



Bodovi: 6,4, stupanj fiskalnog zdravlja: 11. PREDNOSTI: Snažan porast neto izvoza od kraja 2007., nizak udjel državnih rashoda u BDP-u, smanjeni jedinični troškovi rada. SLABOSTI: Vrlo niska stopa zaposlenosti, neodrživa fiskalna pozicija, velik deficit tekućeg računa platne bilance države.

3. Irska



Bodovi: 6,5, stupanj fiskalnog zdravlja: 10. PREDNOSTI: Jaka prilagodba s jakim rastom izvoza i značajnim padom jediničnog troška rada, najbolja stopa fertiliteta u eurozoni, veliko povećanje stope štednje kućanstava, najmanje regulirano tržište robe i usluga u eurozoni, visoke stope štednje stanovništva. SLABOSTI: Najgori strukturni fiskalni deficit u eurozoni, najveći udjel aktive banaka u BDP-u, prekomjeran rast jediničnih troškova rada u razdoblju od 2002. do 2010., izražen pad zaposlenosti.

2. Grčka



Bodovi: 6,6, stupanj fiskalnog zdravlja: 17. PREDNOSTI: Velik zaokret u ciklički prilagođenom fiskalnom deficitu, velik napredak u neto izvozu padom uvoza, nizak omjer duga stanovništva u BDP-u, ali valja naglasiti kako Grčka ima malo velikih prednosti. SLABOSTI: Najgori omjer javnog duga u BDP-u, visoka sklonost potrošnji, velik deficit tekućeg računa platne bilance države, vrlo niske stope štednje stanovništva, najviše regulirana tržišta u eurozoni.

1. Estonija



Bodovi: 8,4, stupanj fiskalnog zdravlja: 1. PREDNOSTI: Najviši na ljestvici fiskalne stabilnosti, jaka izvozna orijentacija, brza prilagodba na tržištu rada, vrlo liberalan regulatorni režim. SLABOSTI: Prekomjerno povećanje troškova rada tijekom "godina buma" do 2008., niske stope štednje stanovništva, još uvijek u oštrom padu zaposlenosti, ispodprosječni kapaciteti za integraciju imigranata.