Izvoz na Mars ili 'kako kriva statistika može izazvati krive političke odluke'

Ekonomisti se konstantno bave pozivanjem vlada na primjenu politika koje će ublažiti globalnu neravnotežu, što ugrubo rečeno znači da bi Kina trebala srezati suficit koji trenutno ima na svom tekućem računu platne bilance, dok bi SAD s druge strane trebao isto to napraviti sa svojim deficitom.

Ugledni časopis Economist piše kako ekonomisti pritom ignoriraju najveću neravnotežu od svih: višak na računu platne bilance koji planet Zemlja ima - prema vanzemaljcima!

Economist poručuje kako službene statistike vjerojatno preuveličavaju problem neravnoteže na globalnom tekućem računu platne bilance i poručuje vladama da se manje bave fantastikom, a više znanošću.

U teoriji, piše list, trenutno globalno stanje računa platne bilance svih država trebala bi biti nula - s obzirom da izvoz jedne zemlje za drugu znači uvoz. Međutim, ako se toj računici dodaju sve transakcije koje države imaju po tekućem računu platne bilance (izvoz minus uvoz roba i usluga, neto prihod od ulaganja, radničkih doznaka i ostali transferi), dolazi se do podatka da je svijet izvozio 331 milijardu dolara više nego što je uvozio 2010. godine. Podaci su to dobiveni na temelju izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji - usput rečeno - predviđa da će višak na globalnom računu platne bilance porasti na gotovo 700 milijardi dolara do 2014. godine.

Economist se stoga pita - zar vanzemaljci kupuju Louis Vuitton torbice? Jesu li mali zeleni rezervirali najbolje ležaljke kraj bazena luksuznih hotela? "Ovozemaljsko" objašnjenje bilo bi ipak da globalni višak odražava statističke pogreške. Ili su deficiti na tekućim računima platne bilance država poput SAD-a podcijenjeni, ili su pak suficiti na tekućim računima platnih bilanci kod zemalja poput Kine precijenjeni, piše list.



Economist nadalje objašnjava kako bi jedno od rješenja ove zagonetke mogla biti činjenica da je svijet imao deficit na tekućem računu platne bilance najmanje tri desetljeća, sve do 2005. Godine 2001. deficit je bio jednak 0,5% globalnog BDP-a, ali prognoze MMF-a kažu da bi do sljedeće godine suficit mogao dosegnuti rekordnu razinu od 0,8% BDP-a (vidi lijevi dijagram). Taj preokret premašuje rast kineskog viška na tekućem računu platne bilance tijekom istog perioda. Globalni "višak" sada doista, piše Economist, premašuje onaj kineski.

Statistička crna rupa

Statistička crna rupa u ovoj računici postavlja pitanje o MMF-ovoj prognozi da će globalna vanjska neravnoteža porasti tijekom nadolazećih godina. MMF očekuje da će se kineski višak na tekućem računu platne bilance udvostručiti u dolarima između 2010. i 2014. Takva prognoza o suficitu za Kinu znači veći deficit za druge zemlje. Ipak, fond također očekuje da će ostatak svijeta zajedničkim djelovanjem povećati suficit, što uključuje i veliki pad američkog deficita.

Što se zapravo događa? Prethodne studije MMF-a zaključile su da je globalni deficit 80-ih i 90-ih godina postojao velikim dijelom zahvaljujući manjem prijavljivalju prihoda od stranih ulaganja bogatih zemalja, kao i manjem prijavljivanju tereta primitaka. No, tijekom proteklog desetljeća, "deficit" prihoda od ulaganja je smanjen, dijelom i zato što su vlade uspjele donekle suzbiti izbjegavanje plaćanja poreza, a dijelom i zbog pada kamatnih stopa. Studija MMF-a iz 2009. zaključila je da je najveći uzrok prelaksa globalnog deficita u suficit bilo pogrešno mjerenje usluga: prije svega međunarodne trgovine na tržištu financijskih i pravnih usluga, zatim teško je mjeriti razmjenu usluga na tržištu osiguranja i savjetovanja, a i izvoznike je lakše identificirati nego uvoznike.

Da bi se došlo do podatka povećava li se globalna neravnoteža doista ili ne, potrebno je znati gdje leže pogreške, piše Economist. Statistike o trgovanju bogatih zemalja najčešće su pouzdanije nego one u ekonomijama u razvoju, gdje su mehanizmi za skupljanje podataka manje razvijeni. Ono što Economist zapravo želi reći jest da - ako je u gospodarstvima u razvoju zabilježen veći postotak statističkih pogrešaka, ukupni višak na tekućem računu platne bilance država u razvoju vjerojatno je puno manji nego što je to službeno prijavljeno. Zhiwei Zhang, analitičar iz japanske banke Nomura, smatra da su greške u mjerenju (izazvane neprijavljenom dobiti stranih tvrtki i trgovanjem kapitala zakamufliranim kao trgovinskim tokovima) možda napumpale kineski višak na tekućem računu platne bilance, i to za 3-4 postotna boda (prošlogodišnji suficit iznosio je 5% BDP-a).

Cijelu temu Economist zaključuje sljedećim: pogrešni statistički podaci mogu dovesti do pogrešnih političkih odluka, vlade bi se stoga pod hitno trebale pozabaviti "sređivanjem" brojki.