Josipović: Ne može čistačica plaćati 30% poreza, a poduzetnik samo 20%

Predsjednik Republike Ivo Josipović sazvao je danas sjednicu Gospodarskog savjeta na kojoj se raspravljalo o stanju na hrvatskom tržištu rada te najavio da će uskoro na temelju rasprave izaći s prijedlozima za Vladu i one koji su zaduženi za provedbu politike zapošljavanja.

Josipović je nakon sjednice ocijenio posebno važnim pitanje obrazovanja, odnosno puno veće povezanosti obrazovnog sustava s gospodarstvom, kao i potrebu cjeloživotnog obrazovanja, kako za radnike tako i poslodavce.

Prezentaciju o specifičnostima hrvatskog tržišta rada održala je Sanja Crnković Pozaić naglasivši hrvatske probleme sa strukturnom nezaposlenošću jer kada bi sutra i otvorili 100.000 radnih mjesta, ne bi ih lako popunili zbog neadekvatne obrazovne strukture nezaposlenih.

Zapošljivost je snažno vezana uz obrazovanje, a kod nas više od polovice neaktivnog stanovništva ima tek osnovno ili niže obrazovanje. Istodobno, u jednoj anketi dvije trećine poslodavaca ocijenilo je da su znanja s kojima im dolaze mladi kandidati za zaposlenje neadekvatna potrebama tvrtke.

Poželjna politika zapošljavanja trebala bi se temeljiti na tzv. fleksigurnosti koja će, s jedne strane, omogućiti fleksibilnost tržišta rada i motivirati na gospodarski rast i zapošljavanje, a s druge strane pružiti sigurnost radnicima da neće olako gubiti posao, kao i da ih čekaju druga radna mjesta.

Posljednjih je godina čak 80 posto novih ugovora o radu sklopljeno na određeno vrijeme, što unosi strah i nesigurnost među radnike, a radnik bez barem temeljne sigurnosti ne može dobro raditi, upozorila je Crnković Pozaić.

Takvo stanje i ekonomska kriza potiču ponovan rast sive ekonomije koja bi, u slučaju da država pronađe rješenje za taj problem, mogla biti "vrelo gospodarskih aktivnosti". Crnković Pozaić smatra da se protiv sive ekonomije treba boriti legalizacijom a ne kažnjavanjem.

Porezne stope treba smanjiti, tako da se svakome isplati legalno raditi, a poreznu osnovicu proširiti, pa će se i proračun bolje puniti, kaže ona.

Predsjednik Josipović upitao je u vezi toga treba li uvesti nove oblike poreza, poput poreza na imovinu, te istovremeno sniziti osnovicu jer je za njega paradoksalno da "čistačica plaća do 30 posto poreza i prireza, dok poduzetnik za kojeg ona radi plaća svega 20 posto poreza na dobit".

Protiv poreza na imovinu, kao i povećanja najviših poreznih stopa izjasnio se čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić upozorivši da su porezi već previsoki, pa nam zbog toga ne dolazi strani kapital. Sposobni menadžeri i stručnjaci mogu otići i drugdje, pa umjesto u Hrvatskoj, gdje bi im oporezovali plaće s 50 posto, raditi u Slovačkoj gdje je stopa svega 19 posto.

Mudrinić smatra da je najveći hrvatski problem previsoka javna potrošnja koja potiče preveliko porezno opterećenje, a posljedica je nekonkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Tome se pak usprotivio Vilim Ribić, sindikalni predstavnik, ustvrdivši kako u Hrvatskoj postoje "tri lažne mantre" koje šire mediji u službi kapitala.

To su "mantre" o prevelikoj javnoj potrošnji, iako Hrvatska troši manje od razvijenih europskih zemalja, katastrofalnoj neefikasnosti javnog sektora, iako su ljudi u tom sektoru potplaćeni, te nečuvenom broju zaposlenih u javnim i državnim službama, iako je hrvatski broj od 250.000 zaposlenih ispod europskog prosjeka.

Daljnje smanjivanje javne potrošnje značio bi demontažu socijalne države, upozorio je Ribić te podržao ideju o uvođenju poreza na imovinu i jače oporezivanje bogatih.