Kako se Milan Horvat iz 'hrvatskog sna' probudio iza rešetaka

Od jedne od "najpropulzivnijih privatnih financijskih grupacija u regiji" do kule od karata umiješanih u kriminalnu aferu Spice, jedan od najvećih financijskih skandala u povijesti te iste regije, Fima grupi nije trebalo više od godinu i pol.

Zaista, dok su se još krajem 2007. godi­ne u ugodnom okruženju jednog restorana u neposrednoj blizini Vlaške ulice hvalili kako pod upravlja­njem grupe imaju gotovo pola milijarde eura imovine i ponosno predstavljali planove širenja od Triglava do Crnog mora, nekom neiskusnom i nedovoljno upoznatom s hrvatskom privatizacijskom pričom iz devedesetih godina teš­ko bi bilo povjerovati da će se upravo prvi čovjek Fima grupe, Milan Horvat, nedugo nakon toga naći iza reše­taka, a vjerovnici početi komadati njegovo carstvo.

No, tek nekoliko mjeseci nakon globalnog početka financijske krize, još potkraj 2007. godine, u krugovima financijaša mogla su se čuti zloguka predviđanja o tome kako će Fima zbog svoje izrazito razgranate vlasničke, ali i strukture portfelja, pasti kao jedna od prvih žr­tava u Hrvatskoj. Vjerojat­no je samo rijetkima od njih moglo pasti na pamet da će se Fima zaista raspasti na svoje sastavnice tek nekoli­ko dana nakon što je Večer­nji list ponovo aktualizirao pitanje tajnog preuzimanja Podravke, koje je Business.hr prvi pokrenuo nekoliko godina prije.

Posljednji trzaj

Posljednji potez kojim se pokušala spasiti grupa do­godio se početkom lipnja prošle godine, kada je bro­kerska kuća Fima Vrijed­nosnice najavila spajanje s drugim velikim brokera­jem, Intercapitalom. Ne­koliko mjeseci kasnije spa­janje je neslavno propalo. Iako su neslužbeno iz obje kuće tvrdili kako je bila ri­ječ o nepredviđeno visokim troškovima koji bi spaja­njem nastali, upućeni u ci­jelu priču oko spajanja tvr­de kako je glavni razlog bilo neslaganje između vlasnika dviju brokerskih kuća.

No, dok još priča oko spajanja nije bila gotova, Fima grupa se raspala. U onome što je tada nazvano reorga­nizacijom Horvatu je pripa­la brokerska kuća, a ostali suvlasnici grupe, Dubrav­ko Žganec i Liljana Wei­ssbarth, podijelili su među sobom, barem naizgled, ono najvrjednije: zatvore­ni fond Validus, Fima FAS, Vabu i Global Invest.

Kao što se još i danas na već odavno neažuriranim stranicama nepostojeće Fima grupe d.d. može vidje­ti, sastojala se od niza tvrt­ki s ekspertizom na finan­cijskom tržištu Hrvatske i regije bivše Jugoslavije i nekoliko udaljenih satelita. Bile su tu Fima ECS za lobi­ranje i umrežavanje, stra­teško i financijsko savjeto­vanje u regiji i Europskoj uniji, brokerske kuće u Hr­vatskoj, Srbiji, dvije u Bo­sni i Hercegovini, u Sara­jevu i Banjaluci, u glavnom ukrajinskom gradu Kijevu, Vaba banka u Varaždinu, Fima banka u Bosni i Her­cegovini, financijska ana­litika u Fima FAS-u u Va­raždinu te dva društva za upravljanje investicijskim fondovima, Fima Global Invest u Hrvatskoj i Fima Invest u Srbiji.

A na čijem je novcu car­stvo izraslo, ni danas nije u potpunosti jasno.

Tajni ortak

Prema tvrdnjama Tomi­slava Draguna, nekadaš­njeg revizora ozloglašenog Miroslava Kutle, koje su na sudu kasnije osporava­ne, pravi vlasnik Fima gru­pe, kojemu su Horvat, Wei­ssbarth i Žganec služili kao pandan za poslove u drugoj polovici devedesetih, upra­vo je Kutle. Kutlu i Horva­ta upoznao je, tvrdi Dragun, predsjednik HNS-a Radi­mir Čačić, u čijoj je tvrtki Coning Horvat bio jedan od direktora. Dodatni dokaz Kutline upetljanosti trebao bi biti i tajni ugovor koji je Uskok navodno pronašao u dokumentima sad pritvore­nog zbog afere Spice Dami­ra Polančeca, prema kojem je Kutle krajem 2008. godi­ne sklopio tajni dioničarski ugovor o vlasništvu u Fimi. Uz to, Kutle je prema Dragunovim tvrdnjama vlasnik i švicarskog Eptimus AG-a i Febas Establishmenta sa sjedištem u Lihtenštaj­nu te ukupno drži više od 50 posto udjela u tadašnjoj Fima grupi.

Dragun podsjeća kako je 1997. godine za Kutlu ku­povao dionice zagrebačkog Exportdrva, da bi ih dvije godine kasnije prenio na Kutlinu tvrtku Juror. Već 2000. na čelo Jurora dola­zi Horvat, mijenja ime tvr­ke u Tar d.d. i kroz dokapi­talizaciju je unosi u Fima Validus.

Drugi krak priče o na­stanku Fime i vlasništvu nad njom povezan je s nje­mačkim tvrtkama Inter Consult Consortium (ICC) i Albrecht Schleicher KG (AS). Naime 1998. je ICC stekao dvotrećinsko vla­sništvo nad Fimom d.o.o., i to na ime kredita vrijednog 2,6 milijuna tadašnjih nje­mačkih maraka. No, umje­sto da konzumiraju svo­je vlasništvo, i bez kredita i bez vlasništva ostali su, kako tvrde iz ICC-a, zbog nezakonitih manipulacija koje su na trgovačkim su­dovima u Hrvatskoj prove­li Horvat, Žganec i njihov odvjetnik Oleg Uskoković. A novac je itekako dobro poslužio za ekspanziju pri­je svega Validusa, a onda na krilima tog zatvorenog fon­da i ostatka Fima grupe.

Sudski procesi

A u sudsku komplikaciju s ICC-om uključila se i dru­gospomenuta tvrtka AS KG, koja je prenošenjem potraživanja s ICC-a na tvrtku Damast i konačno postala vlasnicom udjela u Fimi. AS i danas ima udjel u Validusu i drži 24.000 di­onica fonda. Uz ICC, tvrtka AS tužila je Fimu te Horva­ta, Liljanu Weissbarth, Žganeca, Zrinku Šulak, Slo­bodana Runjaka i Nadu Ko­zulić tražeći da im se prizna pravo na fiducijarno vla­sništvo temeljem prenese­nog potraživanja.

Kombinaciju zlatnih go­dina za financijske špeku­lante i sporosti domaćeg sudstva iskoristili su Hor­vat i partneri i unatoč pri­jetnjama ovrhama nasta­vili graditi carstvo, valjda računajući da će kasnijim transakcijama ili izbjeći vraćanje novca ili barem sačuvati ono što su na nje­mu izgradili.

Krenule i ovrhe

No "Nijemci" nisu bili jedi­ni čiju su polugu iskoristi li u Fimi. Nedavno je Busi­ness.hr objavio da Croatia Lloyd traži ovrhu na ime kredita u visini 45 milijuna kuna nad svim sljednica­ma Fima grupe. Reosigu­ravatelj je, može se iščita­ti iz elemenata pokrenutog ovršnog postupka, također u znatnim iznosima kre­ditirao ranu fazu razvoja Fime. Kada se zbroje mili­junski iznosi kredita na ko­jima je narasla Fima, a koje sada vjerovnici sudski po­tražuju i traže ovrhe, može se doći do zaključka da je Fima dobrim dijelom na­stala i posuđivanjem nov­ca i njegovim nevraćanjem kreditorima. Da nije upet­ljanog Kutle, mogli bismo je okarakterizirati i Ponzi­jevom shemom.

Kredit je Varaždinci­ma poslužio i za preuzima­nje 10,6 posto Podravke. A zbog toga što je kao osigu­ranje za otplatu tog kredi­ta predviđen novac same kompanije, Horvat i osta­tak "spice boysa" završio je u pritvoru.

Zbog svega je i Podrav­ka krenula u ovrhu nad Fi­mom, no zbog financijskog kraha teško je da tvrtke ne­kad moćne grupe imaju do­voljno imovine da pokriju sve te vjerovnike.

Iz hrvatskog sna probudio se iza rešetaka

Elegantan, šarmantan i susretljiv, tzv. poster boy cijele grupacije, koja je Ëesto častila sve novinare koji na bilo koji mogući način prate financijsku industriju, bio je Milan Horvat. Uvijek spreman odgovarati na svaku vrstu pitanja, pa i na pitanja o povezanosti Fime s Miroslavom Kutlom, Horvat je zaista odavao dojam nekoga tko živi "hrvatski san". Direktor u Čačićevu Coningu, Horvat je ranih devedesetih shvatio da bi u privatizaciji svakako trebalo sudjelovati.

Tako je Fimu i osnovao kao jednu od prvih brokerskih kuća u Hrvatskoj.Kroz Pleter je Horvat bio jedan od rijetkih koji su uspjeli uspješno naplatiti svoja privatizacijska potraživanja prema državi. Poslovni model brokerskih kuća i investicijskih društava, usmjeren na budući razvoj regije, vjerojatno bi i uspio da se zbog krize nije srušila cijena dionica Podravke i tad krenula sva gungula. Na red je tad došlo i pitanje vlasništva nad Fimom. Čini se da je i u Hrvatskoj ipak važno otkud kome prvi milijun, iako se šef Hanfe Ante Samodol možda s tim ne bi uvijek složio.

'Bolje upravljajte Podravkom ili ću prodati dionice!'

Horvat je u lipnju 2008. godine na Danima velikih valova, najvažnijem godišnjem događaju za medije koji je organizirala Fima, javno upozorio upravu Podravke da očekuje bolje rezultate poslovanja od njih, inače će svoj udjel, koji i dalje drži Fima AMI, prodati konkurenciji.

Kako pokazuje istraga oko afere Spice, to baš i nije bila ozbiljna prijetnja. A Horvat je pak Podravki planirao prodati i Mirnu, tvrtku s atraktivnom nekretninom u središtu Rovinja. U međuvremenu je Fima Ami pripala Plurisu, tvrtki Horvatova partnera Dubravka Žganeca. No vlasništvo Podravkinih dionica do danas nije razjašnjeno.

Dionice su upisane na Fimu Ami, no ugovori o kreditima Podravki daju pravo prvokupa. Na koliko su raznih osnova založene te dionice i postoje li dodatni aranžmani koji odvajaju vlasništvo Fime Ami od dionica, to nije poznato. Koja je uloga Ranka Mimovića, srpsko-slovenskog poduzetnika, koji je rekao da je kupio Fimu Ami, no ta transakcija nije proknjižena u registru na Malti?

Miroslav Kutle je proteklog tjedna izjavio kako on nije vlasnik Fime Ami, malteške podružnice Fime, koja je služila za parkiranje 10,6 posto Podravke, predmeta afere Spice, o čemu dokumente posjeduje Večernji list.

'Kutle je bio i jest naš klijent'

U intervjuu koji je za Business.hr Horvat dao početkom lipnja prošle godine odgovorio je i na pitanje o tome je li Miroslav Kutle došao po svoje u Fimi. Horvat je tada rekao kako Fima poslovne odnose ima s većinom istaknutih pojedinaca i tvrtki u zemlji."Naravno da smo radili s Globus grupom i Kutlom još u drugoj polovici devedesetih i servisirali smo neke njegove poslove.

On je bio i jest jedan od naših klijenata. Fima je kao brokerska i investicijska kuća sudjelovala u nekim njegovim poslovima. S njegovim povratkom u biznis obnavljaju se vjerojatno i neke konotacije vezane uz njega", pojasnio je Horvat.

Validus ciljao na tvrtke s vrijednim nekretninama

DanašnjiValidus, koji je u registru trgovačkog suda i dalje upisan pod istim matičnim brojem kao i Pluris i Tar i Juror, nastao je spajanjem privatizacijskog investicijskog odnosno kasnije zatvorenog investicijskog fonda Pletera, osnovanog još 1992. godine u pretvorbi lokalne tvrtke Pelplet iz Varaždina, pokazuje revizorsko izvješće Validusa iz 2009. godine.Validus posjeduje većinske udjele u Hotelima Helios Faros, Visu d.d., mljekari Mils u Splitu, Kultu d.o.o. iz Varaždina i varaždinskoj Švici.

Tu su i znatni udjeli u Vaba banci i bosanskoj Fima banci.Donedavno je Validus bio i vlasnik znatnog udjela u Varteksu, no taj se paket zbog ovrha ubrzano topi. A Varteksu i ostalim tvrtkama iz portfelja — Helios Farosu, Visu, mljekari Mils i hotelima Zenit i Stela zajedničke su vrijedne nekretnine u bilanci na atraktivnim lokacijama koje bi možda bile vrjednije u slučaju prenamjene.