"Budući da raste broj umirovljenika u Europi a pada relativan broj radno aktivnih građana, potrebne su dodatne reforme kako bi primjerene mirovine i dalje bile održive", konstatira EK u Zelenoj knjizi koja će biti objavljena 7. srpnja.
Datum objave pomaknut je kako se ne bi podudario s dugo očekivanim prijedlozima postroživanja proračunske discipline u EU.
"Temeljni je uvjet primjerenog i održivog sustava mirovinske skrbi da se vrijeme provedeno u mirovini ne nastaviti produljivati u odnosu na vrijeme provedeno na radnom mjestu", navodi se u Zelenoj knjizi.
Podaci Europske komisije pokazuju da Europljani trenutno u mirovini provode trećinu odrasle dobi a samo 50 posto njih zaposleno je i kada navrše 60 godina. Omjer zaposlenih i umirovljenika kontinuirano se smanjuje a dodatno će ga smanjiti i viša očekivana životna dob.
Ako se nastavi taj trend, neizbježna će biti "bolna kombinacija nižih mirovina i viših doprinosa", ističe se u Zelenoj knjizi EK.
Kako bi se izbjegli najcrnji scenariji, Bruxelles predlaže mehanizme automatske prilagodbe dobi za odlazak u mirovinu višoj očekivanoj životnoj dobi.
Iako su po svojoj prirodi manje demokratski od drugih opcija, takvim se mehanizmima izbjegavaju rasprave i prosvjedi koji obično prate prijedloge vlada o podizanju dobi za odlazak u mirovinu.
"Temelje se na ideji o prijenosu ovlasti za donošenje odluka o tom pitanju iz političke arene na područje zakona", stoji u izvješću vijeća ministara EU-a.
"Čitav niz članica pokazao je da se održivost sustava mirovinske skrbi može u velikoj mjeri pojačati uvođenjem automatskih prilagodbi koje podižu dob za odlazak u mirovinu u skladu s budućim povećanjem očekivane životne dobi. Takva praksa predstavlja obećavajuću mogućnost", stoji u nacrtu Zelene knjige.
Tako su u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Njemačkoj i Portugalu mehanizmi automatske prilagodbe povezani s promjenom očekivane životne - što dulje građani žive, to je dulji njihov radni vijek.
U Mađarskoj, Portugalu i Švedskoj dob se automatski mijenja ovisno o gospodarskom rastu. U Nizozemskoj, Njemačkoj i Švedskoj mirovine su povezane i s ukupnom bilancom sustava, koja se izračunava na temelju pokazatelja tržišta rada i financijske održivosti državnih mirovinskih fondova.
Objava Zelene knjige označit će početak javnih konzultacija o reformi mirovinskih sustava u europskim zemljama koje će trajati do sredine studenog. Potom će EK na temelju zaključaka objaviti detaljan prijedlog reformi.
Datum objave pomaknut je kako se ne bi podudario s dugo očekivanim prijedlozima postroživanja proračunske discipline u EU.
"Temeljni je uvjet primjerenog i održivog sustava mirovinske skrbi da se vrijeme provedeno u mirovini ne nastaviti produljivati u odnosu na vrijeme provedeno na radnom mjestu", navodi se u Zelenoj knjizi.
Podaci Europske komisije pokazuju da Europljani trenutno u mirovini provode trećinu odrasle dobi a samo 50 posto njih zaposleno je i kada navrše 60 godina. Omjer zaposlenih i umirovljenika kontinuirano se smanjuje a dodatno će ga smanjiti i viša očekivana životna dob.
Ako se nastavi taj trend, neizbježna će biti "bolna kombinacija nižih mirovina i viših doprinosa", ističe se u Zelenoj knjizi EK.
Kako bi se izbjegli najcrnji scenariji, Bruxelles predlaže mehanizme automatske prilagodbe dobi za odlazak u mirovinu višoj očekivanoj životnoj dobi.
Iako su po svojoj prirodi manje demokratski od drugih opcija, takvim se mehanizmima izbjegavaju rasprave i prosvjedi koji obično prate prijedloge vlada o podizanju dobi za odlazak u mirovinu.
"Temelje se na ideji o prijenosu ovlasti za donošenje odluka o tom pitanju iz političke arene na područje zakona", stoji u izvješću vijeća ministara EU-a.
"Čitav niz članica pokazao je da se održivost sustava mirovinske skrbi može u velikoj mjeri pojačati uvođenjem automatskih prilagodbi koje podižu dob za odlazak u mirovinu u skladu s budućim povećanjem očekivane životne dobi. Takva praksa predstavlja obećavajuću mogućnost", stoji u nacrtu Zelene knjige.
Tako su u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Njemačkoj i Portugalu mehanizmi automatske prilagodbe povezani s promjenom očekivane životne - što dulje građani žive, to je dulji njihov radni vijek.
U Mađarskoj, Portugalu i Švedskoj dob se automatski mijenja ovisno o gospodarskom rastu. U Nizozemskoj, Njemačkoj i Švedskoj mirovine su povezane i s ukupnom bilancom sustava, koja se izračunava na temelju pokazatelja tržišta rada i financijske održivosti državnih mirovinskih fondova.
Objava Zelene knjige označit će početak javnih konzultacija o reformi mirovinskih sustava u europskim zemljama koje će trajati do sredine studenog. Potom će EK na temelju zaključaka objaviti detaljan prijedlog reformi.