'Katolici češće podupiru vladinu intervenciju u gospodarstvo od protestanata'

Katolici češće podupiru vladinu intervenciju u gospodarstvo nego protestanti i skloniji su pravednijoj podjeli bogatstva, kaže se u studiji koju je provela Europska središnja banka (ECB).

U tome istraživanju potvrđene su i teorije Maxa Webera o protestantskoj radnoj etici. One su primjenjive i šire nego što se mislilo, čak i na izbor političkih institucija i na objašnjenje nejednakosti u dohotku.

"Doista protestantske općine imaju izrazitiju nejednakost u dohotku", kaže se u studiji Christopha Batzena i Franka Betza.

"U odnosu na rimokatoličanstvo, protestantizam je nesklon redistribuciji i vladinoj intervenciji u gospodarstvo", kaže se u studiji i dodaje kako utjecaj vjere na visinu dohotka nije bitan.

Istraživanjem je otkriveno da Weberova teorija bolje objašnjava ekonomski razvoj nego teorija Karla Marxa, oca socijalizma, koji je smatrao da kultura odražava ekonomski poredak.

"Religija nije, kako nam je to Karl Marx tumačio, tek 'opijum za mase', ali može bitno utjecati na izbore ljudi, bilo osobne bilo socijalne", kaže se u ECB-ovoj studiji.

Weber u svom znamenitom djelu "Protestantska etika i duh kapitalizma" iz 1904. kaže kako su protestanti skloniji vjerovati da je naporan rad put k spasenju, a to potiče akumuliranje bogatstva.

Istraživanje, objavljeno na internetskoj stranici europske središnje banke iako ECB nije službeno stao iza njega, pojavilo se neposredno nakon vatikanskoga dokumenta kojim se traže korjenite reforme svjetske ekonomije i stvaranje etičnoga globalnoga tijela koje bi upravljalo financijskim tržištima.

Vatikanski ured Iustitia et Pax prošli je tjedan objavio kako su financijski problemi razotkrili "sebičnost, kolektivnu pohlepu i masovno zgrtanje dobara", te dodao da svjetska ekonomija treba "etiku solidarnosti" između bogatih i siromašnih zemalja.

Studija ECB-a temelji se na podacima iz dva švicarska kantona, katoličkoga Fribourga i protestantskog Vauda.