Kosoričino "čišćenje" državnih tvrtki diglo rejting SDP-a

Politička previranja u HDZ-u koja su započela odlaskom Ive Sanadera, a nastavila se preuzimanjem mandata Jadranke Kosor koja je počela "čistiti" državna poduzeća od korupcije, i pokušaj povratka Ive Sanadera u politiku, koji je na kraju balade izbačen iz HDZ-a, doveli su do porasta popularnosti SDP-a, zaključci su redovitog istraživanja CRO Demoskop agencije Promocija plus.

SDP-u je rejting među ispitanicima porastao u siječnju na 32,6 posto, dok se podrška vladajućoj stranci stabilizirala na razini 24 posto, koliko je u siječnju zabilježio HDZ.

HNS drži poziciju treće političke stranke u zemlji s izborom 6,5 posto, s blagim porastom popularnosti. HSS također raste i na četvrtom mjestu je s izborom 5,1 posto. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti s izborom 2,5 posto, dok je HSLS s novim vodstvom osigurao popularnost od 2 posto. HSP-ova popularnost stabilizirala se na 1,7 posto podrške.

Izabrani predsjednik Ivo Josipović zasjeo je na čelo liste najpozitivnijih političara, kakvim ga vidi 22,9 posto ispitanika. Jadranka Kosor prati ga u stopu sa 21,1 posto podrške. Stjepan Mesić, još kratko na funkciji koju je obavljao deset godina, na trećem je mjestu s popularnošću od 18,5 posto. SDP-ov čelnik Zoran Milanović nalazi se na četvrtom mjestu ljestvice najpopularnijih političara (4,1 posto), a slijedi ga HNS-ova čelnica Vesna Pusić (3,8 posto).

Ivo Sanader, bivši premijer i bivši HDZ-ovac, i dalje se drži vrlo visoko na ljestvici najnegativnijih političara. Od najava njegova povratka u politiku, u studenome je negativni stav prema njemu bio svega 25,9 posto. U prosincu taj doživljaj povećao se na 27,9 posto. U siječnju negativni doživljaj Ive Sanadera iznosio je 50,9 posto, dok u veljači bilježimo 48 posto izbora za "najnegativca".

Svi su političari negativni za 8,3 posto ispitanika, dok je na toj ljestvici "negativaca" predsjednik SDP-a Zoran Milanović treći s izborom 5,3 posto. Donedavni predsjednički kandidat Milan Bandić bilježi negativniji doživljaj u visini 5,2 posto, što je najveći porast negativnog stava prema nekom političaru u odnosu na prošli mjesec.

Najvažnija tema mjeseca izbor je novog hrvatskog predsjednika. Ta tema najznačajnija je za 45,6 posto. Slučaj Sanader (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji je događaj za 17,7 posto ispitanika, dok je gospodarska kriza najvažnija tema za 14 posto ispitanika. Nove afere u državnim poduzećima obilježili su mjesec za 8,8 posto ispitanika, Vladine mjere za pomoć gospodarstvu za 5,4 posto te uspjesi hrvatskih sportaša za 3,9 posto.

Rad koalicijske vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,42. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava više od 57 posto ispitanika (prema 55,2 posto prije mjesec dana ili 24,2 posto u zadnjem mjesecu Sanaderova premijerskog položaja), dok je ne podržava oko 30 posto ispitanika, uz 14 posto s neutralnim odnosom.

Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija ovaj je mjesec provedeno na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača, i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.