Kurdistan 'osvajaju' Francuzi i Turci, a za Hrvate tamo nisu čuli

Regija Kurdistan na sjeveru Iraka golemim je koracima krenula naprijed nakon što su u tom području prije samo nekoliko godina otkrivene i potvrđene značajne rezerve nafte.

Brz razvoj donedavno siromašne i zaostale sredine u posljednjih je osam godina, nakon svrgavanja režima Sadama Huseina, očit iz godine u godinu. Interes u razvijanju poslova i investicijama u tom iznimno perspektivnom dijelu svijeta svakako bi mogle imati i brojne hrvatske kompanije.

Premijer kurdistanske regije Barham Salih nedavno je potvrdio kako je samo u posljednje četiri godine, odnosno od 2007. godine, u Kurdistan investirano više od 10 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja vezanih uz istraživanje i razvoj naftnih i plinskih polja. Investitori zainteresirani za istraživanje i proizvodnju nafte i plina dolaze iz 40-ak kompanija i 17 zemalja, a rezultat tih investicija jest procjena da bi regija Kurdistan već krajem 2013. ili 2014. godine svijetu trebala isporučivati oko 200.000 barela nafte na dan.

Investicije vezane uz razvoj naftne industrije nisu jedina ulaganja u toj sjevernoj iračkoj pokrajini, koja od 2006. godine ima visok stupanj neovisnosti od vlade u Bagdadu, a time i samostalnosti u kreiranju zakonskih propisa kao preduvjeta za ulagački bum u tom dijelu zemlje, što kurdistanska regionalna vlada obilato koristi. U istom su vremenskom razdoblju u ostalim gospodarskim granama, a najviše u graditeljstvu i turizmu, inozemne kompanije investirale još 17 milijardi dolara.

Uvjerljivu prednost po broju investicija u tom dijelu Iraka drže kompanije iz Francuske. To je, među ostalim, grana u kojoj bi i hrvatske kompanije, s obzirom na dosadašnje iskustvo i reference u poslovima u Iraku, mogle naći interes za poslovanje u Kurdistanu, kao i u poslovima izgradnje elektroenergetske mreže, koja se jako širi u posljednjih pet godina. No, prema riječima predsjednika kurdistanske podružnice Gospodarske komore Iraka Hersha M. Altayyara, ni jedna hrvatska kompanija dosad nije pokazala interes za ulaganje u tom dijelu Iraka.

Erbil treći u Iraku

Altayyar je grupi hrvatskih novinara početkom ovoga tjedna izjavio kako Kurdistan vrlo liberalnim investicijskim zakonom iz 2006. godine brojnim poticajnim mjerama nastoji privući inozemne ulagače. Jedna od najvažnijih takvih mjera jest odluka o potpunom oslobađanju od svih poreznih obveza u trajanju od deset godina te oslobađanju od carinskih davanja u trajanju od tri godine za sve inozemne kompanije koje se registriraju u toj regiji, što je mnogo povoljnije od uvjeta koje nudi vlada u Bagdadu.

Uz to, zakonski propisi kojima se regulira repatrijacija dobiti, odnosno povratak profita u matičnu zemlju, dodatni su poticaj zainteresiranim ulagačima da svoje poslovanje vežu upravo uz Kurdistan, kao i politička stabilnost i visok stupanj sigurnosti poslovanja, u čemu Kurdistan vidi svoju prednost u odnosu na ostatak Iraka. Sve tvrtke registrirane u Kurdistanu mogu slobodno poslovati diljem cijelog Iraka, no zbog nesigurnosti u južnim iračkim pokrajinama i čestih otmica poslovnih ljudi u tim dijelovima zemlje većina svjetskih tvrtki radije se drži sjeverne kurdistanske pokrajine i stabilnosti koju taj dio Iraka nudi inozemnim ulagačima.

Priča o strelovitom razvoju Kurdistana, u kojem živi oko 3,7 milijuna stanovnika, potkrijepljena je i mnoštvom podataka koji svjedoče o brzini kojom naftni biznis taj dio Iraka izvlači iz bijede i zaostalosti. Jedan od tih podataka kaže kako je glavni grad regije Kurdistan Erbil, treći po veličini grad u Iraku, sve do prije osam godina, odnosno do pada režima Saddama Husseina, bio prašnjavo selo od samo nekoliko kuća zbijenih uz srednjovjekovnu citadelu.

Donedavno bez struje

Danas je Erbil moderan grad s nešto više od milijun stanovnika, mnoštvom luksuznih hotela, sjedištima 40-ak najznačajnijih svjetskih naftnih kompanija, monumentalnim poslovnim zgradama, elitnim stambenim četvrtima i predstavništvima brojnih svjetskih tvrtki koje na vrijeme nastoje osigurati prisutnost u Kurdistanu.

Samo u posljednje četiri godine kurdistanska gospodarska komora izdala je 4600 licencija za poslovanje brojnim tvrtkama iz cijeloga svijeta, a među njima su najbrojnije one iz susjedne Turske. Sve do 2007. godine stanovnici Erbila su, zbog posve nerazvijene elektroenergetske mreže, struju imali na raspolaganju samo jedan sat dnevno, a danas sve blješti od neonskih reklama i osvijetljenih izloga brojnih trgovina.

Uza sve prednosti koje Kurdistan nudi, Altayyar ne krije i brojne nedostatke. Stopa nezaposlenosti u toj pokrajini od 14,5 posto relativno je mala u odnosu na vrlo visokih 30-ak posto u ostalom dijelu Iraka. No najveći problem državnih institucija, koje brojnim mjerama i poticajima nastoje smanjiti broj nezaposlenih, jest slaba obrazovanost potencijalne radne snage. Naime, obrazovanje u Kurdistanu nije zakonska obveza pa pokrajinu muči vrlo visok postotak nepismenih, a time i visoka stopa nekvalificirane radne snage. Iako regionalne vlasti intenzivnim obrazovnim programima i osnivanjem državnih škola za edukaciju buduće radne snage nastoje umanjiti taj problem, rezultat svega je činjenica da inozemne kompanije teško pronalaze školovanu radnu snagu zbog čega se najčešće odlučuju za uvoz radne snage ili zapošljavaju vlastite radnike, a lokalno stanovništvo angažiraju samo za obavljanje pomoćnih poslova.

Hrvatska gospodarska kuća

Unatoč tvrdnji predsjednika kurdistanske podružnice Iračke gospodarske komore Altayyara kako hrvatske tvrtke nisu prisutne u tom dijelu Iraka, prema podacima HGK, od 2008. godine u Erbilu postoji Hrvatska gospodarska kuća, zajedničko predstavništvo nekoliko domaćih tvrtki koje posluju u Kurdistanu. Početkom svibnja ove godine u Zagrebu je održan sastanak predstavnika ukupno 52 hrvatske tvrtke iz područja energetike, graditeljstva, prehrambene industrije, razminiranja, brodogradnje, naftne industrije, poljoprivrede i vojne industrije zainteresiranih za poslovanje u Kurdistanu s hrvatskim veleposlanikom u Iraku Jerkom Vukasom i voditeljem Hrvatske gospodarske kuće Jasimom Daherom.

Vukas i Daher su na skupu predstavili mogućnosti ulaganja u Kurdistan i važeću zakonsku regulativu o stranim ulaganjima, pojasnili proceduru registracije tvrtke i postupak dobivanja radne dozvole, sustav bankarskog poslovanja te dali brojne podatke o aktualnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u tom dijelu Iraka, kao i planovima obnove i izgradnje pokrajine.

Članak je objavljen u tiskanom izdanju business.hr-a. Ukoliko se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje.