Lažna bilanca Adriatica.neta: Profit prikazan na poslu koji nije realiziran
Autor: Nikola Bajto | 09.03, 08.12.2009.
 Marko Vojković, bivši predsjednik Adriatica.neta |
Kada smo u povodu aktualne dokapitalizacije analizirali prošlogodišnja financijska izvješća turističke agencije Adriatica.net i njezine dubrovačke podružnice Atlas, naišli smo i na jednu krupnu transakciju. Atlas je, naime, svoju tražbinu za nekretnine u Srbiji ustupio Adriatica.netu, da bi je Adriatica potom odmah dalje prodala stanovitoj fizičkoj osobi.
Osim što se iz toga slijeda moglo zaključiti da se Adriatica okoristila na račun Atlasa, odnosno da je iz njega izvukla novac, ta je transakcija privukla našu pozornost zbog još jednog razloga: jedne su dnevne novine gotovo istodobno objavile da Atlas još uvijek potražuje svoje nekretnine u Srbiji!
Kada smo od glasnogovornika Adriatice zatražili objašnjenje, njegov je prvi odgovor još više zbunjivao. Kristijan Gržetić je na pitanje Business.hr-a odgovorio da je posrijedi neka pogreška u financijskim izvješćima. Ali, to nije zvučalo vjerojatno. Tek na ponovljeno pitanje glasnogovornik je potvrdio ono što je u međuvremenu Business.hr doznao i iz drugog izvora - da transakcija navedena u izvješćima uopće nije realizirana!
Atlas je, nesumnjivo stoji u financijskim izvješćima, Adriatica.netu za 42,5 milijuna kuna prodao očekivano potraživanje u povodu spora koji vodi za povrat hotela Klub A na Kopaoniku u Srbiji. Adriatica.net je zatim isti spor prodala fizičkoj osobi za 73 milijuna kuna.
Budući da je riječ o transakcijama na osnovi kojih je Atlas lani prikazao 42,5 milijuna kuna prihoda, a Adriatica.net navedenih 30 milijuna kuna prihoda, činjenica da od cijelog posla nije bilo ništa - što nam je potvrdio glasnogovornik Adriatica.neta Kristijan Gržetić - baca novo svjetlo na njihove prošlogodišnje rezultate, pogotovo na rezultat Adriatica.neta, čijih je 30 milijuna kuna trebalo biti čista zarada od preprodaje.
Pri tome valja podsjetiti na to da je Adriatica.net, o čemu je Business.hr već pisao, lani uspio znatno povećati prihod i iskazati dobit od čak 53 milijuna kuna upravo zahvaljujući transakcijama s tvrtkama u njegovu vlasništvu, odnosno prodavši svojoj slovenskoj tvrtki Kompas udjele u dubrovačkom Atlasu i beogradskom Adriatica.netu za 73 milijuna kuna.
Što se tiče neostvarena, a u financijskim izvješćima prikazanog posla s preprodajom Atlasove tražbine, u izvješćima obiju tvrtki navodi se, naime, da je Atlas prošle godine za 42,47 milijuna kuna ili 5,8 milijuna eura prodao svojem vlasniku Adriatica.netu buduća potraživanja koja mogu proizići iz očekivanog pozitivnog rješavanja sudskog spora pokrenutog radi stjecanja oduzete nekretnine.
Kako se može doznati iz Atlasova godišnjeg izvješća za 2008., riječ je o potraživanju te tvrtke od Općine Raška u Republici Srbiji te srpskog turističkog poduzeća Putnik, protiv kojih je Atlas na Općinskom sudu u Raškoj pokrenuo parnicu radi utvrđivanja vlasništva nad hotelom Klub A i bazenima na Kopaoniku.
Adriatica.net to je buduće potraživanje otkupio za navedeni iznos, bez obzira na ishod parnice, a uskoro je, kako stoji u njegovu financijskom izvješću, otkupljenu tražbinu prodao dalje neimenovanoj fizičkoj osobi za gotovo 72,93 milijuna kuna te razliku iskazao kao 30,46 milijuna kuna prihoda.
Business.hr odmah je primijetio da je riječ o, najblaže rečeno, vrlo neuobičajenim transakcijama jer se Adriatica.net ubacio između svoje dubrovačke tvrtke i krajnjeg kupca te na pukoj preprodaji ostvario golemu zaradu, uvećavši cijenu tražbine više od 70 posto. Na takve je transakcije upozorila i revizorska tvrtka BDO u svojoj reviziji financijskog izvješća Adriatica.neta za 2008., o čemu je Business.hr već pisao.
Unatoč prodaji potraživanja, Atlas je u rujnu ove godine od vlade Republike Srbije zatražio povrat imovine koju je ta dubrovačka agencija imala na području Srbije prije izbijanja rata, pri čemu je glasnogovornik Adriatica.neta Kristijan Gržetić za Slobodnu Dalmaciju izjavio da je riječ o dvama poslovnim prostorima u Beogradu te hotelu na Kopaoniku.
Od glasnogovornika Adriatica.neta stoga smo zatražili da nam objasni kako je moguće da Atlas potražuje te nekretnine kada je još lani Adriatica.net ta potraživanja preprodao stanovitoj fizičkoj osobi.
Također, tražili smo i objašnjenje o tome zašto Atlas nije svoja potraživanja izravno prodao toj fizičkoj osobi, nego je umjesto toga posao išao preko Adriatica.neta, koji je Atlasu platio neusporedivo manje od iznosa za koji je prodao tražbinu.
„Nijedna Atlasova nekretnina na području Srbije nije prodana fizičkoj osobi, niti postoji bilo kakav ugovor takve vrste. Štoviše, da je takav ugovor realiziran, logično je da Atlas, o čemu smo javno i govorili, ne bi imao mogućnost potraživati povrat spomenute imovine. Detalje u izvješću ne želimo posebno komentirati, osim da je riječ o očiglednoj pogrešci jer su, ponavljam još jednom, nekretnine u vlasništvu Atlasa“, glasio je Gržetićev odgovor, u kojemu je na zapanjujući način demantirao i financijsko izvješće i reviziju financijskog izvješća vlastite tvrtke, proglasivši tamo zabilježene transakcije u vrijednosti 42,5 milijuna kuna i 73 milijuna kuna - „očiglednom pogreškom“.
Business.hr je zbog tog uistinu nevjerojatnog odgovora Adriatica.netu ponovio upit, ovaj put priloživši skenirane bilješke iz financijskog izvješća Adriatica.neta u kojima se navode opisane transakcije s ustupanjem i preprodajom Atlasovih tražbina fizičkoj osobi, nakon čega smo ipak dobili šturo objašnjenje.
„Ugovor na koji se referirate nikad nije realiziran, a iz razloga što uvjeti iz istog nisu ispoštovani pa je samim time ugovor nevažeći“, odgovorio nam je na koncu Gržetić.
Premda se Gržetić nije potrudio objasniti nam je li nevažeći samo ugovor Adriatica.neta s fizičkom osobom, ili je nevažeći i ugovor Adriatice s Atlasom, iz njegovih se odgovora ipak može zaključiti da su se ustupljena potraživanja za hotel na Kopaoniku nekako vratila natrag Atlasu.
Pri tome je zanimljivo da prodaju tražbine, koju je otkupio od Atlasa, Adriatica.net nije neimenovanoj fizičkoj osobi odmah naplatio, već se u financijskom izvješću navedenih 73 milijuna kuna bilježi među "nespecificiranim kratkotrajnim potraživanjima", te se objašnjava da je naplata potraživanja ugovorena do rujna 2009. godine.
Jednako tako Adriatica.net nije odmah Atlasu isplatio 42,5 milijuna kuna za otkup buduće tražbine, već je to bilježeno među "obvezama za preuzeta plaćanja", kao što je i Atlas to bilježio među "potraživanjima od povezanih društava".
Kako nam Gržetić nije htio odgovoriti o kojoj je fizičkoj osobi bila riječ, kao ni objasniti prirodu sastavljenih ugovora i razloge zbog kojih nije realiziran posao, iz njegovih je odgovora moguće samo primijetiti da nitko nikome ni u jednom trenutku nije ništa prodao ni isplatio, a da je u financijskom izvješću Adriatica.neta za 2008. godinu svejedno bilo prikazano čak 30,5 milijuna kuna zarade na preprodaji Atlasova potraživanja.
Kako smo već naveli, posrnula je turistička agencija Adriatica.net uz pomoć te i nekih drugih stavki uspjela, prvi put otkada posluje, iskazati dobit, i to u iznosu čak 53,2 milijuna kuna, no to ne znači da je kompanija, kojoj je dobit tako lijepo izgledala u izvješću, zbog toga morala platiti porez.
Porez nije obračunat zbog prenesena poreznoga gubitka od 57,4 milijuna kuna. Od toga nešto više od 39 milijuna kuna čini preneseni gubitak iz prijašnjih obračunskih razdoblja, a još 18 milijuna kuna gubitka tu se još našlo prošlogodišnjom promjenom računovodstvene politike priznavanja troškova promidžbe.
Vezani članci |
Komentari (3) Prijava
Ako je Adriatica.net imao stare gubitke, možda je imao i porezni/financijski motiv za ovu obmanu. Naime, gubici se mogu iskoristi kao porezna olaksica u roku 5 godina. Ako su imali gubitke od 2003., te gubitke nakon 2008. više ne bi mogli iskoristiti kao olakšicu. Tu bi imali motiv da "izmisle dobit" u 2008. i iskoriste stare gubitke kao olakšicu. Onda u 2009. te izmišljene prihode otpišu kao "propale" i time stvore novi gubitak u 2009. koji onda mogu iskoristiti kao olakšicu do 2014.Time je Adriatica.net mogao "sačuvati" 10 mil kn budućih poreza (20% dobiti). Atlas još 8mil kn, ako je u istoj situaciji pa druge firma, ako je bilo još takvih transakcija...
Da, otkada je mesić na vlasti i nakon što su drugovi prodali sve banke je hrvatska postala glavna država za pranje novca.
Ogromne razlike, tj. gubitke banke kod pranja novca prebacuju na teret građana, povečanjem kamata.Sve uz blagoslov boljševika - Vlade RH!
U demokratskim zemljama se kamate spuštaju sve do 2%, a kod nas komunisti svoje novce strpaju u žepove a gubitke prebacuju na građane!
Banda Komunistička!Smrt Komunizmu Sloboda Narodu.
Datum objave: 8.12.2009 | 16:46Zadnja izmjena: 8.12.2009 | 17:57CLOSING BELL ZSEZagrebačka burza: Građevinari kamen oko nogu CROBEX-uAutor/izvor: Ivan Hrstić - ivan.hrstic@seebiz.euZAGREB - Ponovno niti dvadeset milijuna kuna prometa, a još k tome, Hanfa nam je uskratila uzbuđenja sa dionicom HGspota! Iako je uprava Zagrebačkoj burzi poslala priopćenje u kojem donekle pojašnjava prirodu novih cjenovno osjetljivih informacija, to očito nije bilo dovoljno da bi Hanfa skinula zabranu trgovanja, pa danas prometa tom dionicom uopće nije bilo.Oni koji kupuju dionicu tvrtke čiji dugovi višestruko premašuju njenu tržišnu kapitalizaciju i za čiji opstanak nitko (još) nije ponudio bilo kakve garancije, mogu biti samo špekulanti (ili insajderi s informacijom više). Lako se može dogoditi da su oni u pravu, da će tvrtka preživjeti te da će dionica jednom vrijediti mnogo više, no ako temelj za to uvjerenje ne nalazimo u njenom poslovanju, već na neformalno izrečenim informacijama iz vrha tvrtke, koji je bio dužan pravovremeno prvo obavijestiti burzu, a (još?) nije, onda takve po definiciji možemo nazvati samo - špekulantima.
Stvarno, kad se pogleda što je uprava HGspota sročila u tom priopćenju, jedina nova riječ koja zasvijetli je reprogram duga, no opet bez ikakvih dodatnih pojašnjenja pod kakvim uvjetima i u kojim rokovima bi do toga došlo. Čini se da ćemo biti prisiljeni sačekati za sutra najavljenu konferenciju za medije. Nadajmo se samo da će u HGspotu biti dovoljno pametni da istovremeno pošalju detaljnu informaciju na adresu Zagrebačke burze, kako ponovno u Eurotoweru ne bi morali tako važne informacije prvo pročitati na poslovnim portalima.
Na adresu redakcije stigle su i neke negativne reakcije na način na koji smo komentirali trgovinu dionicama HGspota, u kojima nam neki čak spočitavaju ljubomoru što se i mi nismo osladili kupivši dionice dok su bile blizu svojeg povijesnog minimuma. No, na SEEbizu ne pišu isfrustrirani daytraderi već novinari, kojima je u prvom redu u interesu da pravovremeno do svojih čitatelja prenesu informaciju, te da sustav funkcionira onako kako je zamišljeno.
Ostaje činjenica: Oni koji kupuju dionicu tvrtke čiji dugovi višestruko premašuju njenu tržišnu kapitalizaciju i za čiji opstanak nitko (još) nije ponudio bilo kakve garancije, mogu biti samo špekulanti (ili insajderi s informacijom više). Lako se može dogoditi da su oni u pravu, da će tvrtka preživjeti te da će dionica jednom vrijediti mnogo više, no ako temelj za to uvjerenje ne nalazimo u njenom poslovanju, već na neformalno izrečenim informacijama iz vrha tvrtke, koji je bio dužan pravovremeno prvo obavijestiti burzu, a (još?) nije, onda takve po definiciji možemo nazvati samo - špekulantima.
Za njihovo dobro, i za dobro tvrtke, iskreno se nadamo da će se rulet zavrtjeti u njihovu korist. Znamo da su neki već zaradili, no znamo i da su neki u nedavnom slobodnom padu cijene dionice HGspota itekako izgubili. Njih će neki nazvati budalama i reći da oni zaslužuju sve što ih snađe, no mi se s tim ne možemo pomiriti: činjenica je da se zaštitne mreže na burzi koje bi se trebale u takvim slučajevima automatski otvoriti, u ovom slučaju nisu bile otvorile.
Toliko o tome za danas.
Crobex je i danas potonuo, za 1,04 posto, prenoćit će na 2059,07 bodova. Već i letimičan pogled otkriva da su ponovno najteži uteg oko nogu (ili oko vrata, svejedno) domaći građevinari, čiji ulagači ni pored velikih napora ne uspijevaju naći neku optimističnu crtu na njihovom obzoru. Premda njihovi poslovni rezultati i ne moraju biti loši, povijesne podatke u ovom trenutku malo tko gleda. Serija udaraca na domaćem tržištu, odustajanje vlade od kapitalnih projekata ili njihovo prolongiranje, a zatim i razne korupcijske afere, ne nude mnogo nade da će iduća poslovna godina biti imalo lakša. Hoće li se neki uspjeti izvući uz pomoć inozemnih poslova? Odgovor nemamo, ali to je očito jedan od puteva prema pozitivnom poslovanju.
I danas je ponajviše meta rasprodaje bio IGH (ZSE:IGH-R-A), iz kojeg nije stigla nikakva reakcija koja bi ulagače uvjerila da tvrtka ima neke šanse da se iz posla sa Zagrepčankom izvuče bez financijske štete. Protrgovano je blizu 1,7 milijuna kuna, a zaključna cijena srušena je za još 3,67 posto, i to, što je još važnije, ispod 3000 kuna, po prvi put još od travnja. Štoviše, 3000 kuna bila je gornja granica današnje trgovine. Dionica je od prijelomnog 15. listopada, kada je ponovno krenulo opće klizanje, izgubila 31,2 posto svoje vrijednosti.
Još likvidniji bio je Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A), čijih je 2,4 milijuna kuna prometa danas bilo dovoljno za drugo mjesto na ljestvici milijunaša. No, to nije dobra vijest, jer je potop jednako uvjerljiv kao u slučaju IGH. Dionica je izgubila 3,57 posto.
Još dublje je potonula INGRA (ZSE:INGR-R-A), čak 4,34 posto, no uz nešto manji promet, oko 950 tisuća kuna. Tehnika (ZSE:THNK-R-A) statistički u posljednje vrijeme najradije odlazi u ekstreme, srušena je 5,02 posto, uz manje od 300 tisuća kuna prometa.
Atlantska plovidba danas je iznenadila obratom, zaključna cijena je za minimalnih 0,1 posto u pozitivnom teritoriju, uz promet od 1,7 milijuna kuna. Oni koji obično napadaju ovu dionicu jer navodno zbog njenog trenutnog imidža tone i dionica Uljanik plovidbe (ZSE:ULPL-R-A), danas ostaju bez argumenta, jer je dionica ovog brodara potopljena 2,68 posto, uz 700-tinjak tisuća kuna prometa. Potonuo je i Jadroplov (ZSE:JDPL-R-A), za 0,21 posto. Do rasprodaje dionica brodara došlo je i na svjetskim tržištima, nakon što je BDI Index jučer oslabio prvi put u četiri dana.
Povlaštena dionica Adrisa (ZSE:ADRS-P-A) konačno je izgubila ritam i uz 1,3 milijuna kuna prometa drugi dan zaredom zaključila u minusu, izgubivši 1,42 posto svoje jučerašnje zaključne vrijednosti.
Listu milijunaša, šesta po redu, zaključuje dionica Optima Telekoma (ZSE:OPTE-R-A), koja svoj ulazak u ovaj klub s nestalnim članstvom ponajviše može zahvaliti jednoj velikoj transakciji, koja je cijenu podigla za čak 17,13 posto.
Na stalno mjesto, kao i obično, pretplaćena je dionica T-HT-a (ZSE:HT-R-A), koja je danas uz 3,7 milijuna kuna prometa zabilježila minimalni rast od 0,04 posto.Odgovorni moraju najozbiljnije razmisliti o izbacivanji građevinara iz sastava crobexa jer on nema budućnosti s ovim dionicama pred kojima su teška vremene krize i padova. Umjesto građevinara u crobex uvrstiti Todorićeve dionice tzv. todex . U Agrokoru je kroz sindikalni rad zastupljeno oko 7000 zaposlenika. Todrićeve dionice ili TODEX postaju brend koji treba svakako imati u portfelju naročito podcjenjene Ledo i Zvijezda. Todrićeve dionice ili TODEX postaju brend koji treba svakako imati u portfelju naročito podcjenjene Ledo i Zvijezda . Dokup i samo dokup naročito bise dionice Ledo Todorić je najavio da će svaki zaposlenik Agrokora dobiti i božićnicu u iznosu od 1400. kuna. To je primjer a ne građevinari u rasulu.