Linić: Realno još možemo naplatiti 25,8 mlrd. od poreznih dužnika

Živimo u državi u kojoj ne postoji svijest da se porezi moraju platiti i zato ne čudi da imamo gotovo 42 milijarde kuna nenaplaćenih obveza, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić, predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom.

Linić je kazao kako je važeći zakon, koji je donijela bivša vlada i po kojemu se na rok od 30 mjeseci namjeravao reprogramirati porezni dug nastao do kraja 2010., nije dao rezultata, budući da je lani nelikvidnost nastavila rasti.

Po novom modelu, onima koji su prošle godine kasnili s plaćanjem, a mogu ispuniti svoje obveze, omogućio bi se otpis kamata ako u roku 30 dana podmire dug.
Za one koji niti uz otpis kamata ne mogu platiti svoje dugove, sve neizvršene obveze do 31. siječnja ove godine mogli bi refinancirati na rok od 36 mjeseci.
Nakon toga, naglasio je Linić, svako neplaćanje poreza ili neizvršavanja drugih obveza značit će blokadu i otvaranje stečajeva.

Ocijenio je kako Vlada novim mjerama pruža potporu gospodarstvu te stvara uvjete za donošenje Zakona o financijskom poslovanju kao mehanizma za provedbu strukturnih promjena u rješavanju problema dugova, te na taj način spašavanje radnih mjesta.

Linić je rekao kako Vlada ocjenjuje da od pravnih subjekata realno može naplatiti 25,8 milijardi kuna, iznijevši podatke po kojima su 40 posto dužnika pravne osobe, gotovo 43 posto su fizičke osobe u samostalnim djelatnostima, a oko 18 posto ostale fizičke osobe.

Među pravnim osobama više je od 131 tisuće dužnika ili 7 posto svih dužnika, 261 tisuća je dužnika kod fizičkih osoba u samostalnim djelatnostima, a kod ostalih fizičkih osoba čak 1,3 milijuna ljudi je dužno.

"To je popis od 1,7 milijuna dužnika prema poreznim obvezama", poručio je Linić, rekavši i kako se najveći dio duga - 21 milijarda kuna - odnosi na poreze (7 milijardi su dugovi od neplaćenog PDV-a), 6 milijardi su teški neplaćeni doprinosi za prvi stup mirovinskog osiguranja, 5,5 milijardi je dug u zdravstvenom osiguranju, a dug u sektoru dobiti se kreće oko 1,3 milijarde.

Linić je istaknuo kako Vlada od Porezne uprave već od ožujka očekuje snažniju aktivnost u naplati poreznog duga kroz postupanje prema svakom dužniku, što će, rekao je, značiti i blokadu i stečajeve za pravne subjekte koji ne izvršavaju obveze prema državi i lokalnim sredinama.

"Vlada je svjesna da te mjere pogoduju i neurednim dužnicima koji su svoje probleme rješavali poreznom nedisciplinom, nasuprot onima koji su - unatoč teškoćama - bili uredni u plaćanju. Svjesni smo i da moramo promijeniti ponašanje Porezne uprave jer više nemamo pravo tolerirati neodgovornost prema poreznim obvezama", poručio je.

Linić očekuje da će, sukladno predloženim izmjenama, svi zahtjevi pravnih subjekata za refinanciranje duga Porezna uprava prikupiti u roku od 30 dana od stupanja na snagu zakonskih izmjena, a kako bi već krajem ožujka "bili spremni provjeriti ponašanje Porezne uprave prema neplatišama".

"Sve ono što do tada ne uspije, znači da nema šanse za konkurentnu borbu na tržištu i to znači da izlaza za njih nema", istaknuo je Linić, koji, s obzirom na velike teškoće u gospodarstvu te velik broj nezaposlenih, ne očekuje neke brze i velike rezultate od zakonskih izmjena.

"Ta vječna dilema da li potpore usmjeriti na liječenje bolesti ili zdravlje onih koji su uspješni još će sigurno neko vrijeme biti prisutna ovdje u Saboru i u Vladi", dodao je Linić.

Jadranka Kosor je u ime HDZ-a od Linića zatražila da zastupnike i javnost izvijesti o jučerašnjim "opasnim i neodgovornim" izjavama ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, koja je na Odboru za financije kazala da je bivša Vlada otpisivala kamate na dugove na zatvorenim sjednicama, da bi nakon sjednice novinare zamolila da o tome ne pišu te da svoju izjavu ne želi detaljnije pojašnjavati.

Nitko ne želi reći kako je bivša vlada radila nezakonito i neovlašteno, kazao je Linić, osvrćući se u sabornici na prozivke na račun bivše vlade.

"Dat ću vam podatke, jedino ćemo se dogovoriti u kojem vidu", odgovorio joj je Linić.

"Vlada nije imala otpis dugova već je imala selektivni pristup tako što je obveze prema državi pretvarala u kapital. To su selektivne i pojedinačne odluke", rekao je Linić.

Sporna je, kazao je, bila isplata otpremnina u stečaju, jer "svi znamo da to nije u skladu sa zakonom".

HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker, javivši se za ispravak netočnog navoda, odbacio je prozivke o selektivnom otpisu dugova, pohvalivši Linićevo obraćanje koje, rekao je, baca drugačije svjetlo "na priče o milijardama koje su stare koliko i hrvatska država".