Mesić za Business.hr: Hrvatska nije do kraja opljačkana, ima još dovoljno!

Stjepan Mesić primio nas je u svom bogatom poslovnom interijeru u Grškovićevoj ulici, gdje doživotni hrvatski bivši predsjednik dane krati slušajući stranku za strankom, odlazeći na ručak za ručkom.. 'Nisam ja svoga tijela gospodar, pitajte Mirjanu!', uputio nas je na svoju pomoćnicu kada smo pitali koliko vremena imamo za razgovor.

Za Business.hr otkriva što mu je Sanader rekao kada su se posljednji put vidjeli, zašto mu je Bandićeva kampanja bila katastrofalna, što misli o uhićenju šefa Orco grupe te o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj.

Kako komentirate mogući zajednički istup srpskih i hrvatskih firmi na libijsko i alžirsko tržište?

Budući da mi imamo kompatibilno gospodarstvo s našim susjedima, jer ipak smo pripadali istom sustavu, smatrao sam uvijek da bi bilo dobro na ta tržišta nastupati zajedno jer u tom slučaju popravili bismo ono što smo učinili s uništenjem svoga gospodarstva. Ako bi zajednički nastupili na tim stranim tržištima mogli bismo učiniti jedan povratak, to bi bio kao popravni ispit, a time bismo i zaposliti svoje kapacitete. Hrvatska je pogrešnom politikom privatizacije uništila velike sustave poput Prvomajske, Jedinstva, Jugoturbine, Industrogradnje, Hidorelektre... Mi ne možemo obnoviti Prvomajsku, mi ne možemo obnoviti Jedinstvo... To je sve razbijeno jer je Hrvatska prihvatila jedan krivi model, a to je da nama ne treba proizvodnja, da su za nas dovoljni turizam i usluge. Nažalost, pobornika takvog modela ima još. Mi moramo proizvoditi, ali sada Hrvatsku treba reindustrijalizirati na jednoj višoj tehnološkoj osnovi. Dakle, ne obnavljati ono što je uništeno nepovratno nego ići na nove tehnologije i u tom smislu osvajati tržište.

Vezano za turizam, šef američkog osiguravateljskog diva AIG-a Ben Benmosche u jednom od razgovora za Business.hr kazao je kako su nam cijene previsoke i da zbog njih ne možemo konkurirati drugim zemljama...

Pa ne samo cijenama, mi ne možemo konkurirati ni sadržajem. Nije dovoljno u turizmu nuditi samo sunce i more. Zato mene jako čudi da imamo tri golf igrališta i 33 udruge za borbu protiv njih. Golf igrališta produžuju sezonu i tijekom zime, odnosno van sezone. Gledajte, jedna Austrija ima 250 golf igrališta...

Imamo li mi klijentelu za golf igrališta?

Pa jasno da imamo, jer će onaj koji ne može za vrijeme zime, magle, kiše, koristiti svoje golf igralište u europskim zemljama, to moći kod nas. U priobalju se može cijele godine igrati golf. Golf dovodi turiste, bogatu klijentelu.

A vi ste svojevremno poslužili i kao maneken u reklami za jedno golf igralište...

Bio sam ja na jednom golf igralištu koje ima devet rupa s ambicijom da imaju 18, i snimili su me tamo.

I vi ste se složili s reklamom s vama u glavnoj ulozi...

Jasno, meni je interes da se shvati u Hrvatskoj da golf produžuje sezonu. Ako zemljište koje sada nije nizašto, dakle smrznuti kapital, pretvorimo u golf igralište, onda tu i firme imaju posla, ima se prostora za zaposliti 200,300 novih radnika.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač kaže da bi rado čuo mišljenje stručnjaka kako smanjiti broj nezaposlenih...

Evo jedan od prijedloga: da se ide sustavno u gradnju golf igrališta. Jer treba shvatiti golfera, golferi su opsjednuti golfom, oni su ovisnici o golfu i potvrđuju se na svim golf igralištima. On nije vezan samo za jedno golf igralište. I mi to moramo iskoristiti.

Osim onih o golfu, kakvih još ovisnika trebamo da pojačamo zaposlenost?

Mi smo imali i još imamo nešto značajnog prostora pod minama. Dio prostora smo očistili ali nismo dovoljno angažirali strane interesente za ulaganje u poljoprivredu kod nas, jer tamo gdje je bilo minirano teren je oslobođen kemijskog tretmana. Kad izvučemo mine, mi dobivamo prostor za proizvodnju zdrave hrane. Na tom negativnom efektu, prostoru pod minama, možemo dobiti pozitivan efekt. No proces razminiranja traje predugo. Hrvatska je svojom pogrešnom politikom u poljoprivredi uništila poljoprivredu.

Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje

Financial Times privođenje šefa Orco grupe Jeana Francoisa Otta nazvao je incidentom i ocijenio kako takvo postupanje prema stranim investitorima odbija inozemne ulagače. Što mislite o Ottovom privođenju?

Ne bih se upuštao u komentiranje konkretnih slučajeva. Ne znam na koji je način taj razgovor obavljen. U ovom slučaju to je trebalo na jedan daleko blaži način obaviti. Smatram da ove afere koje su sada prisutne, one su proizvod našeg sustava, naše regulative, jer ako se moglo toliko vremena pljačkati, od prve privatizacije do danas, to znači da mi spadamo u bogatije zemlje i da Hrvatska još do kraja nije opljačkana. Ima još dovoljno za pljačku. Ako bi se ovi slučajevi koji se vode pred sudovima ili su još u državnim odvjetništvima, vrlo brzo završili, onda bi iz Hrvatske išla druga poruka, a to je da u Hrvatskoj nema više korupcije, da je ta hobotnica isječena i da je Hrvatska sigurna zemlja za ulaganje.

Očekujete li Vi da će biti još uhićenja?

Pa vjerojatno da, jer ovo je tek dio te hobotnice.

Jesu li građani nekim dijelom krivi za ovakvu situaciju sa svojim glasanjem za HDZ?

Pa slušajte, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje.

Ja sam imao Tuđmanov auto, a Sanader je svake godine kupovao novi BMW

Sjećate li se zadnjeg susreta sa Sanderom? Što Vam je tada rekao?

Da, sreo sam ga nakon što je on otišao s mjesta premijera. Nakon par mjeseci tijekom kojih je putovao po Americi, Europi i tako, sreo sam ga u restoranu 'Baltazar' kad mi je došao do stola i pitao me možemo li se vidjeti na jednom ručku ili na večeri, ja sam rekao da možemo. Pozdravili smo se, međutim poslije toga je on opet otišao u Ameriku, a onda su nastupili ovi događaji i više se nismo sreli.

Što mislite o čemu je htio razgovarati s Vama?

Pa ja ne znam, nije rekao. Rekao je 'Imamo sve razloge da se nađemo', na što sam ja rekao 'Dobro'.

Jeste li ga ikada pitali zašto je otišao s mjesta premijera?

Da, svakako da sam ga pitao, jer on se meni javio prije podnošenja ostavke. Ja sam bio na Brijunima s jednim stranim državnikom i on mi je javio da bi se taj dan sreo sa mnom. Ali ja sam mu rekao ne mogu ni danas ni sutra. Nije mi rekao da daje ostavku, ali da mi hitno mora reći jednu važnu stvar i to što prije, još danas. Ali ja sam mogao tek preksutra. On je rekao da će vidjeti što će napraviti, međutim drugi je dan podnio ostavku.

Jeste li bili šokirani?

Pa to me svakako iznenadilo jer je poduzeo sve da pobjedi na izborima. A kad je pobjedio, odlučio je: 'E, sad odlazim'. Zato me je to iznenadilo. A opravdanje da odlazi zbog toga što postoji slovenska blokada, to nije za mene objašnjenje.

Pretpostavljate li koje bi objašnjenje onda moglo biti, jesu li to ovi događaji koji su uslijedili i navodni pritisak na njega da podnese ostavku?

Ja ne bih htio špekulirati je li na njega vršen pritisak. Na kraju krajeva, on je znao što je radio i što su radili ljudi iz njegovog kruga. Ja sada čitam jedan podatak, što isto ne mogu shvatiti, da je u četiri godine kupio četiri nova BMW-a, a ja sam se vozio u autu koji je kupljen još u vrijeme Tuđmana. Dakle, šef države se može voziti u jednom autu koji je kupljen prije 10, 15 godina, a on svake godine kupuje novi BMW. To meni nije jasno.

Jeste li Vi javili premijerki Kosor da je Sanaderu prodana jahta 'Malo vitra'?

Pa ne bih ja htio privatne razgovore miješati u ozbiljne teme.

Kosor mora širiti optimizam

U kakvim ste odnosima s Kosor i kako komentirate promjene u Vladi? Što mislite o poziciji potpredsjednika Vlade Ivana Domagoja Miloševića koji obavlja dvojaku funkciju - čelnika megatvrtke i državnog dužnosnika?

Neke od njih znam više, neke manje. Jedan dio njih je vrlo kompetentan, kao što je ministar obrane. Što se tiče Miloševića kao potpredsjednika za investicije, dugoročno to bi bilo jako dobro s time da ne može on voditi svoj biznis a u isto vrijeme raditi ovaj posao.

Kako ne može, pa pogledajte Keruma...

Pa to je sada sui generis, u to ne bih htio ulaziti. Milošević će svoje firme morati prepustiti menadžmentu, nekome drugome, a posvetiti se svojim poslovima za koje je postavljen - stvarati prostor za ulaganje stranog kapitala u Hrvatsku i za investiranje u druge zemlje, gdje bi onda i prodavali svoju pamet.

Pozdravljate li odlazak Ivana Šukera nakon sedam godina obavljanja dužnosti kao ministra financija?

Pa to se moglo očekivati jer Hrvatska se sve više i više zaduživala, a je li za to kriv Šuker ili sustav koji je uspostavljen a on je samo bio njemu na čelu, to je sada drugo pitanje, to trebaju riješiti stručnjaci.

Nećete mi odgovoriti pozdravljate li njegov odlazak?

Pa gledajte, pozdravljam u svakom slučaju ovu revitalizaciju vlade jer Jadranka Kosor je naslijedila onu koju je formirao njen prethodnik. A budući da je ona bila formirana u drugim okolnostima, s drugim zadacima, bilo je za očekivati da se formira nova vlada.

Bonitetna kuća S&P smanjila nam je kreditni rejting na BBB-, dakle korak do smeća uz kasniju poruku da nam je proračun napravljen pod velikim utjecajem izbora. UniCredit je objavio da ga zabrinjava naša proračunska disciplina. Značaj ocjene S&P-a premijerka i ostatak vlade umanjili su propitkujući relevantnost te bonitetne kuće. Vladi nije bitan S&P, nije im bitan guverner Rohatinski, nisu im bitni vlastiti savjetnici, tko im onda treba biti bitan, koga trebaju slušati?

Političari uvijek polaze od suštinskih stvari i od određenih efekata koje pojedine izjave mogu izazvati. Dakle na jednoj strani političar mora polaziti od toga da djeluje optimistički, da djeluje na razvoj svojih potencijala, a na drugoj strani mora uzeti u obzir i ono o čemu se u svijetu govori. Dakle mora uzeti u obzir i ankete koje se provode u raznim institucijama, a koje oslikavaju hrvatsko gospodarstvo. Jasno da svaki ozbiljan političar o tome vodi računa, ali prije svega on mora stvarati jedan optimizam. Zato ja mislim da Jadranka Kosor upravo u tom smislu ulijeva jedan optimizam za razvoj gospodarstva, ali iako to uzima u obzir, mora ocjene malo ublažiti.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je kako bi ga mnogi rado vidjeli u Vladi, ali nakon isteka mandata želi otići u privatni sektor gdje mora nešto zaraditi za stare dane. Je li to nešto na što biste se Vi odlučili?

Ne znam kako će se u svojoj karijeri dalje orijentirati gospodin Rohatinski, on je s velikim autoritetom vodio HNB i sada je pitanje koja je njegova daljnja orijentacija. Teško je očekivati da može cijelu svoju karijeru završiti kao guverner HNB-a, a ako nema volju angažirati se u izvršnoj vlasti, ako se nema volje angažirati u nekoj banci, onda može izlaz tražiti u jednom privatnom angažmanu, to je njegova odluka.

Bandić nije smio voditi kampanju izvan Hrvatske ni uplitati Crkvu

Što je s Vašim ambicijama za mjesto zagrebačkog gradonačelnika?

Meni je više grupa i pojedinaca dolazilo s prijedlogom da se kandidiram, upravo zbog jedne insuficijencije ovog prostora u Gradu Zagrebu. Hoću li, to ne ovisi samo o meni, to bih morao razgovarati i s velikim strankama.

Jeste li već zatražili nekoga za mišljenje?

Nisam još.

Nećete reći koje su Vas grupe nagovarale na kandidaturu, ovako to ostaje na razini spina...

Nije, nije. Dolaze, da tako kažemo, iz intelektualnih krugova, a dolaze i iz nekih institucija.

Milan Bandić proglasio Vas je djelomičnim krivcem zašto je on izgubio predsjedničke izbore, zbog Vašeg 'neprimjerenog' uplitanja u kampanju. Za njega ste prijatelj koji ga je izdao.

Prije svega, u izbore se ne ide iz prijateljskih razloga. U izbore se ide zbog načelnih razloga i ja sam rekao da ću u drugom krugu reći kome dajem prednost. Ja sam se iz principijelnih razloga odlučio za Ivu Josipovića. Ja nikad nisam rekao Milanu Bandiću da ću ga podržati za predsjednika Republike. On je što se mene tiče vodio katastrofalnu kampanju i ja ga svakako nisam mogao podržati.

Što Vam je bilo posebno katastrofalno, ako izuzmemo odvlačenje čitave vojske novinara u ranu zoru na Sljeme kako bi objavio kandidaturu?

Pojavljivanje s Merčepom. Ne pada mi na pamet da bilo kome dam podršku tko će nastupati s Merčepom. Smetala me i izborna kampanja izvan Hrvatske. U Hrvatskoj se moraju dobiti izbori. Kod Bandića nisam vidio poruke koje bih ja podržao. Previše je bilo uvlačenja Crkve i crkvenih ljudi u izbornu kampanju, a tu onda mene ne može vidjeti, jer ja smatram da Crkva ima svoju misiju, ali ne u politici.

Bandić je do jučer bio na čelu Zagrebačkog holdinga, a sada ne propušta priliku prozivati ga radi lošeg poslovanja, pa i zbog osobnih neslaganja sa šefom Holdinga Ivom Čovićem. Kako to komentirate?

Mislim da ne smijemo gledati pitanje Holdinga na osobnoj razini. Treba vidjeti funkcioniranje cijelog sustava. Vjerojatno da je osnivanje Holdinga bilo nakon što je vodstvo Grada Zagreba vidjelo negdje u Europi otprilike slični model funkcioniranja tih gradskih službi.

Je li to bio prevelik zalogaj za njih?

Ja mislim da jest jer ne vidim nijednog razloga da se zoološki vrt vodi zajedno s tramvajem ili gradskim vodovodom. Trebalo je uzeti prave komunalne usluge na jednoj strani, a drugo prepustiti tržištu.

Kod javnih nabava je došlo do kratkog spoja

Kakva su Vaša predviđanja za krizu, hoćemo li ove godine dodatno potonuti ili krenuti u oporavak?

Mi ćemo ove godine vidjeti gdje smo, ali ne smijemo čekati da vidimo gdje smo. Hrvatska mora do kraja usvojiti svoju strategiju razvoja.

Je li to moguće s obzirom da dolaze izbori?

Pitanje je treba li čekati izbore. Ono što nam je sada jasno jest da moramo aktivirati svoje kapacitete, da nemamo dovoljno sredstava, da moramo dovesti strani kapital u Hrvatsku, ali da on dolazi neopterećen ovom teškom korupcijom koja se razvila kao hrđa koja ima tendenciju širenja i malo skidanje jednog dijela hrđe, ne rješava problem. Hrđu treba do kraja skinuti i premazati zaštitom. Hrvatska treba uništiti do srži korupciju i s novom regulativom isključiti stvaranje nove. Ako bi ostala ova regulativa koju sada imamo, da se ovo ili ono može proglasiti tajnom, to opet stvara novu korupciju. Ja sam rekao da korupcija nastaje u javnim nabavama a javnim nabavama se bave javne institucije i javna poduzeća, bave se državne institucije. Kod javnih nabava je došlo do kratkog spoja i mogućnosti da se ta hrđa proširuje. Tu je i netransparentnost velikih investicija. Kako je moguće da vam jedan kilometar autoceste danas košta dva do pet milijuna eura, a suta 15 do 17 milijuna? To je bilo netransparentno, a toga je, moram vam reći, bilo puno.